Krastavci su među najzahvalnijim povrtnim kulturama, ali i među prvima koji pokažu da im nešto ne odgovara. Kada listovi počnu žutjeti, biljka prestane rasti, a plodovi ostanu sitni ili se deformiraju, mnogi odmah pomisle na bolest. Ipak, u velikom broju slučajeva problem je puno jednostavniji: krastavci nemaju ravnomjernu opskrbu vodom.
Ova biljka ima plitak korijen i vrlo brzo reagira na sušu. U toplim danima, osobito ako raste na laganom i propusnom tlu, krastavac može već nakon kratkog razdoblja bez vode ući u stres. Listovi tada klonu, žute, a biljka usporava rast. Ako se nakon toga naglo i obilno zalije, stres se samo nastavlja, a plodovi mogu postati gorki, nepravilnog oblika ili prestati napredovati.
Najbolje je krastavce zalijevati redovito i umjereno, ali dovoljno duboko da voda dođe do korijena. Površinsko zalijevanje, kod kojega se navlaži samo gornji sloj zemlje, često nije dovoljno. Biljka tada izgleda kao da je dobila vodu, ali korijen ostaje suh. Posebno je važno zalijevati ujutro, prije najvećih vrućina, kako bi biljka tijekom dana imala dovoljno vlage.
Krastavci ne vole velike oscilacije. Ako nekoliko dana stoje u suhoj zemlji, a zatim se zaliju velikom količinom vode, biljka teže usvaja hranjiva. Tada se može pojaviti žućenje listova koje nalikuje nedostatku hranjiva, iako je pravi uzrok u nepravilnoj vlazi tla. Zato je malčiranje jedan od najboljih načina pomoći krastavcima tijekom ljeta. Sloj slame, sijena, pokošene trave ili drugog organskog materijala zadržava vlagu, štiti korijen od pregrijavanja i smanjuje stres.
Žućenje listova može biti povezano i s manjkom hranjiva, osobito ako je biljka već počela stvarati plodove. Krastavci brzo rastu i troše mnogo energije. Ako tlo nije dovoljno bogato, biljka može oslabjeti, listovi mogu posvijetliti, a plodovi ostati sitni. U toj fazi dobro im odgovara blaga prihrana, ali treba izbjegavati pretjerivanje, posebno s dušikom, jer previše bujna zelena masa ne znači nužno i bolji urod.
Važna je i gustoća sadnje. Ako su krastavci posađeni preblizu, listovi se preklapaju, zrak slabije cirkulira, a vlaga se dulje zadržava na biljci. Takvi uvjeti pogoduju bolestima. Krastavci najbolje napreduju kada imaju dovoljno prostora, dobru potporu i prozračnost. Uzgoj na mreži ili potpori često daje bolje rezultate jer su plodovi čišći, biljka zdravija, a berba lakša.
Ne treba zanemariti ni redovitu berbu. Ako se plodovi ostavljaju predugo na biljci, krastavac troši energiju na njihovo sazrijevanje, a stvaranje novih plodova usporava. Mlade plodove treba brati čim dosegnu odgovarajuću veličinu, jer se time biljka potiče na daljnju rodnost.
Ako krastavci žute i zaostaju u rastu, prvo treba provjeriti vlagu tla. Zemlja ne smije biti ni stalno natopljena ni potpuno suha. Ravnomjerna vlaga, zaštita tla malčem, umjerena prihrana i dovoljno prostora često su dovoljni da se biljka oporavi i ponovno krene u rast.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
