Nedostatak snijega i sve topliji zimski mjeseci nisu novost u Hrvatskoj, a čini se da se taj trend nastavlja i ove godine. Dok se neki vesele sunčanom i blagom vremenu, drugi su zabrinuti zbog dugoročnih posljedica koje bi ovakve zime mogle imati na prirodu i životinjski svijet.
Zašto su zime sve blaže i blaže? Stručnjaci kažu da su razlozi mnogobrojni, a jedan od glavnih je globalno zatopljenje. Kako se prosječna temperatura na planeti povećava, tako se mijenja i klima, a to se odražava i na naše krajeve. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, prosječna temperatura u Hrvatskoj se u posljednjih 30 godina povećala za otprilike 1,5°C, a takav trend bi se mogao nastaviti i u budućnosti.
Osim toga, postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na blage zime. Primjerice, kretanje strujanja zraka u atmosferi, koje određuje kakvo će vrijeme biti u određenom dijelu svijeta, može se mijenjati zbog nekoliko čimbenika kao što su temperaturne razlike između različitih dijelova planete, utjecaj oceana ili velikih planinskih lanaca, kao i drugi atmosferski uvjeti.
Iako su blage zime ponekad dobrodošle, posebno za one koji ne vole hladno vrijeme, stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajne promjene u klimi mogle imati ozbiljne posljedice. Osim utjecaja na biljni i životinjski svijet, smanjenje snijega i hladnih dana može imati i negativne posljedice na ljudsko zdravlje. Naime, blage zime mogu utjecati na povećanu pojavu alergija, bolesti dišnog sustava i drugih zdravstvenih problema.
U svakom slučaju, važno je da svi budemo svjesni posljedica koje mogu nastati zbog sve blažih zima i da se trudimo smanjiti emisije štetnih plinova koji pridonose globalnom zatopljenju. Kao pojedinci, možemo izbjegavati upotrebu fosilnih goriva, smanjiti korištenje plastike i promovirati održiv način života kako bismo sačuvali naš planet za buduće generacije.
L.O.
