Danas se u Hrvatskoj obilježava Dan zaštite prirode u sklopu Međunarodnog dana bioraznolikosti, a geslo obilježavanja glasi “Od dogovora do djelovanja: Obnovimo bioraznolikost”. U trenutku kad je u svijetu oko milijun vrsta pod prijetnjom izumiranja, te s 46 posto vrsta u nepovoljnom stanju u Hrvatskoj, ova je tema ključna.
Međunarodni dan bioraznolikosti, koji je UN proglasio 1993. godine, ukazuje na veliki značaj bioraznolikosti za održivi razvoj. Ovogodišnje globalno obilježavanje ovog dana donosi posebnu obvezu – akciju prema novousvojenim globalnim ciljevima za bioraznolikost, naglašavaju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
U prosincu 2022. godine usvojen je novi Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala. Ovaj okvir zahtjeva velike društvene promjene, ciljajući zaštitu 30 posto svjetskog kopna i mora, obnovu 30 posto degradiranih ekosustava i poduzimanje hitnih mjera za zaštitu vrsta i genetske raznolikosti. Ključno je i smanjenje rizika od zagađenja iz svih izvora, uključujući pesticide i štetne kemikalije, te osiguravanje održivog upravljanja poljoprivrednim, ribarskim i šumarskim područjima.
Prema globalnoj studiji o bioraznolikosti i uslugama ekosustava, objavljenoj 2019., trenutačno je situacija alarmantna, s milijunom vrsta pod prijetnjom izumiranja, i ozbiljnim posljedicama degradacije ekosustava i klimatskih promjena.
Hrvatska je obećala da će povećati zaštitu mora do 30 posto, što je od vitalne važnosti za očuvanje bioraznolikosti, povećanje ribarskih prinosa i stabilno skladištenje CO2. Već je postignut cilj zaštite 30 posto kopnenih područja, ali je potrebno poboljšati učinkovitost upravljanja i pomoći prirodi da se obnovi.
Iako je uvriježeno mišljenje da je priroda u Hrvatskoj dobro očuvana, situacija je bolja
nego u većem dijelu EU-a, ali trendovi upućuju na zabrinjavajuću situaciju i potrebu za žurnim aktivnim djelovanjem. U Hrvatskoj je 46 posto vrsta u nepovoljnom stanju, a ljudske aktivnosti rezultiraju gubitkom staništa divljih vrsta i smanjenjem njihovih populacija.
Ministarstvo upozorava na važnost pitanja degradacije i uništavanja staništa, prekomjerne eksploatacije, zagađenja, klimatskih promjena i invazivnih stranih vrsta koje često djeluju sinergijski, destabiliziraju ekosustave i mogu rezultirati nepovratnim promjenama.
Pri ulasku u EU, hrvatska priroda postala je dio Europske ekološke mreže “Natura 2000”, najveće mreže zaštićenih područja na svijetu i temeljnom sustava zaštite prirode u EU. Ta mreža u Hrvatskoj, koja obuhvaća 25.956 četvornih kilometara, pokriva 36,8 posto kopnenog teritorija i 9,3 posto mora.
U sklopu nastojanja da se stanovništvo potakne na promjene u svakodnevnim navikama, Ministarstvo već godinu dana provodi nacionalnu kampanju “Poslušaj glas prirode”. Iz Ministarstva poručuju: “Svatko kroz promjene svakodnevnih navika – davanjem prednosti lokalnim, svježim i sezonskim poljoprivrednim proizvodima, razdvajanjem otpada i recikliranjem, ozelenjivanjem prostora – može smanjiti svoj ‘ekološki otisak'”.
Ministarstvo također upozorava na to da je ukupni ekološki otisak Hrvatske trenutno skoro dvostruko veći od dostupnih resursa. “Činjenica da se nalazimo u drugoj polovici svibnja koji je ekstremno kišan i hladan, otvara niz pitanja povezanih s klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek. Očuvana priroda nam je saveznik u borbi protiv klimatskih promjena”, zaključuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
L.O.
