Diljem Hrvatske danas se svečano slavi blagdan Velike Gospe, jedno od najvećih marijanskih svetkovina, koja se tradicionalno obilježava 15. kolovoza. Tisuće vjernika hodočaste u marijanska svetišta, moleći i zahvaljujući za primljene milosti, a mnoga mjesta i gradovi u zemlji organiziraju procesije, misna slavlja i kulturno-duhovne programe.
Velika Gospa, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, duboko je ukorijenjena u hrvatsku vjersku i kulturnu tradiciju. Prema vjerovanju, Djevica Marija, majka Isusa Krista, nakon završetka zemaljskog života, uznesena je tijelom i dušom u nebesku slavu. Taj događaj, koji Katolička Crkva slavi stoljećima, simbol je vjere u uskrsnuće i vječni život.
Najpoznatija hodočasnička odredišta na Veliku Gospu su Marija Bistrica, Sinj, Aljmaš, Trsat, Krasno i mnogi drugi krajevi u kojima se okupljaju vjernici iz cijele zemlje i inozemstva. Sinj je posebno poznat po svečanoj procesiji s čudotvornim Gospinim kipom, koji se nosi ulicama grada u znak zahvalnosti za povijesnu obranu od Osmanlija 1715. godine.
Uz vjerski značaj, Velika Gospa ima i obiteljski i društveni karakter. Mnogi se vraćaju u rodna mjesta, obnavljaju stara poznanstva i provode dan u zajedništvu. Tradicionalno se blagdan povezuje i s krajem ljeta, a u pojedinim krajevima i s proštenjima te sajmovima.
Blagdan Velike Gospe podsjetnik je na snagu vjere i zajedništva, ali i na trajnu povezanost hrvatskog naroda s Blaženom Djevicom Marijom, koja stoljećima zauzima posebno mjesto u srcima vjernika.
L.O.
