Hrvatska se prisjeća operacije Maslenica, jedne od ključnih prekretnica Domovinskog rata

Hrvatska se danas prisjeća vojno-redarstvene operacije Maslenica, jedne od ključnih prekretnica Domovinskog rata, kojom su prije 33 godine ponovno povezani sjever i jug zemlje. U brzoj i odlučnoj akciji Hrvatske vojske i policije, koja je trajala svega 72 sata, deblokiran je Zadar i oslobođeno petnaestak mjesta u njegovu zaleđu. U operaciji i neposredno nakon nje poginulo je ukupno 127 hrvatskih branitelja.

Središnje obilježavanje obljetnice započelo je odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen-obilježja, a nastavljeno je svečanim mimohodom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova s ratnim zastavama kroz grad Zadar.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kako se ne smije zaboraviti da je Zadar u vrijeme operacije bio na prvoj crti bojišnice, svakodnevno izložen granatiranju, stradanju civila, uključujući djecu i starije osobe, te gotovo cijelo vrijeme bez struje i vode. Naglasio je kako je Hrvatska tada bila presječena, sa sjeverom i jugom potpuno odvojenima, ali da se unatoč iznimno teškim okolnostima uspjela nositi s takvim načinom života.

Podsjetio je kako su iscrpljeni svi pokušaji mirnog rješenja, s ciljem odmicanja neprijateljskih snaga od Zadra i zaustavljanja granatiranja, no da je izostanak rezultata doveo do nužnosti provedbe vojne operacije. Prema njegovim riječima, Maslenica zauzima posebno mjesto u mozaiku Domovinskog rata jer je pokazala spremnost svih grana Hrvatske vojske i policije te sposobnost oslobađanja vlastitog teritorija.

Poruka poslana hrvatskom narodu bila je jasna – Hrvatska je spremna i čeka zapovijed. Ta je spremnost, istaknuo je Medved, potvrđena 1995. godine u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Dodao je kako je današnjim mladim naraštajima teško pojmljivo u kakvim je okolnostima Hrvatska živjela i na koji se način branila i obranila.

Naglasio je da današnja sloboda nije darovana, nego izborena krvlju i hrabrošću hrvatskih branitelja, uz odlučnost tadašnjeg državnog vrha, predsjednika Republike, ministra obrane, načelnika Glavnog stožera, zapovjednika zbornog područja Split i svih zapovjednika uključenih u planiranje i provedbu operacije, kao i spremnost hrvatskih vojnika i policajaca koji su unijeli vjeru da će Hrvatska osloboditi svoju zemlju i više ne tolerirati granatiranje i ubijanje civila u Zadru.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je kako Maslenica nije bila samo operacija kojom su spojeni sjever i jug Hrvatske, nego i ključni korak u stvaranju pretpostavki za vojno-redarstvenu operaciju Oluja, kojom je oslobođen cjelokupni hrvatski teritorij. Ocijenio je kako je riječ o izvrsno pripremljenoj i u tajnosti vođenoj akciji koja je postigla snažan učinak iznenađenja, pri čemu je specijalna policija imala iznimno važnu ulogu.

U sklopu obilježavanja obljetnice, u Kneževoj palači u Zadru održan je znanstveni simpozij pod nazivom „Sanitet u VRO Maslenica“, dok je u narednim danima na više lokacija u zadarskom zaleđu – u Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju i kod Masleničkog mosta – odana počast poginulim hrvatskim braniteljima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.

Svoja sjećanja na operaciju podijelili su i njezini sudionici. Umirovljeni brigadir Milan Bašić iz 112. brigade Hrvatske vojske prisjetio se kako je u vrijeme Maslenice obnašao dužnost zamjenika zapovjednika prve bojne u taktičkoj grupi te brigade. Njihova je zadaća bila osloboditi podvelebitska sela, Rovanjsku, Maslenicu i Jasenice, staviti prometnicu Starigrad–Obrovac pod nadzor, izbiti na Veliku i Malu Bobiju te se povezati sa specijalnim postrojbama Ministarstva unutarnjih poslova na Tulovim gredama.

Dodao je kako je temeljni cilj bio stvoriti uvjete za izgradnju pontonskog mosta, koji je postao preduvjet današnjeg Masleničkog mosta na autocesti A1. Istaknuo je da su to bili teški, ali i ponosni dani, jer je Hrvatska vojska tada prvi put iz obrambenih djelovanja krenula u napad, pri čemu su zadaće izvršene u skladu sa zapovijedima.

Marko Čulina, prvi ratni zapovjednik 112. brigade Hrvatske vojske, naglasio je kako je operacija Maslenica donijela olakšanje Zadru jer je neprijatelj odbačen od samoga grada, ali i snažnu poruku hrvatskom narodu i međunarodnoj javnosti da je Hrvatska vojska dobro opremljena, uvježbana i sposobna osloboditi cijelu Republiku Hrvatsku.

Dubravko Šumanović iz 3. imotske bojne 4. gardijske brigade istaknuo je važnost doprinosa svoje postrojbe u obrani grada Zadra, osobito na položajima Bokanjca, naglasivši ponos zbog sudjelovanja u obilježavanju jedne od najvažnijih operacija Domovinskog rata.

Vojno-redarstvena operacija Maslenica, kodnog naziva Gusar, započela je 22. siječnja 1993. godine u šest sati ujutro. Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, uz pomoćnike, tadašnje brigadire Antu Gotovinu i Antu Rosu. Hrvatske snage krenule su u borbena djelovanja iz više smjerova te su već prvoga dana oslobođeni Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić, a u sljedećim danima i Zračna luka Zemunik te brojna mjesta zadarskoga zaleđa.

Iako su glavni ciljevi ostvareni u vrlo kratkom vremenu, zbog pritiska međunarodne zajednice 25. siječnja kod Obrovca i Benkovca zaustavljeno je hrvatsko napredovanje. Neprijateljske su snage to iskoristile za jačanje svojih položaja i protunapade, zbog čega su borbe potrajale još nekoliko dana.

Posebno dramatičan trenutak zabilježen je 27. siječnja, kada je zaprijećeno rušenjem brane hidroelektrane Peruća. Unatoč aktiviranju velike količine eksploziva, brana nije popustila, a hrvatske su snage uspjele zadržati dostignute crte bojišnice i spriječiti daljnje neprijateljsko napredovanje.

Operacija Maslenica ostala je zapamćena i po prvom helikopterskom desantu postrojbi Hrvatske vojske, kao i po uporabi suvremene vojne tehnike – od helikoptera i naoružanih čamaca, preko tenkova na prvoj crti, do specijalnih postrojbi na Velebitu. Povratkom Novskog ždrila omogućena je izgradnja pontonskog mosta na mjestu srušenog Masleničkog mosta, koji je bio pod stalnom neprijateljskom paljbom sve do konačnog oslobođenja zadarskoga zaleđa u operaciji Oluja 1995. godine.

Borbe povezane s operacijom Maslenica trajale su do kraja ožujka 1993. godine. Najteži gubitak pretrpjela je 3. gardijska brigada Kune, koja je u obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 svoja pripadnika. Ukupno je u operaciji i neposredno nakon nje poginulo 127 hrvatskih branitelja.

Maslenica se ne zaboravlja. Zadranima je značila sigurnost, nadu i početak slobode, a Hrvatskoj jasan dokaz da je sposobna obraniti se i osloboditi vlastiti teritorij.

L.O.