Hrvatsku sportsku javnost potresla je vijest o sumnjama u dosad neviđene financijske malverzacije unutar Hrvatskog skijaškog saveza. Kako prenosi Nacional.hr, Vedran Pavlek se sumnjiči za sudjelovanje u aferi teškoj više od 30 milijuna eura, pri čemu se vjeruje da je značajan dio tog novca završio na njegovim privatnim računima. Budući da se Pavlek trenutačno nalazi u Turskoj, za njim je izdana službena tjeralica. Ovaj slučaj stavlja skijaški sport u središte pravosudnog interesa, a predviđene kazne za ovakve oblike izvlačenja novca u pravilu uključuju višegodišnji zatvor, ovisno o dokazanoj šteti i eventualnom priznanju krivnje.
Usporedbe s najpoznatijim slučajevima u sportu i politici
Ova afera po iznosu nadmašuje čak i najpoznatiji dosadašnji slučaj u hrvatskom sportu, onaj braće Mamić. Zdravku Mamiću je Vrhovni sud 2021. godine potvrdio presudu od šest i pol godina zatvora zbog izvlačenja 15,4 milijuna eura iz nogometnog kluba Dinamo. Slični obrasci vidljivi su i u velikim političkim aferama, poput onih povezanih s bivšim premijerom Ivom Sanaderom. On je u slučaju Fimi media osuđen na sedam godina zatvora zbog izvlačenja sredstava iz državnih institucija, dok je u slučajevima MOL i Planinska dobio po šest godina zatvora zbog primanja mita i ilegalnih provizija. Pravosudna praksa pokazuje da su se kazne u ovim kapitalnim slučajevima najčešće kretale između šest i sedam godina po pojedinačnoj aferi.
Možda će vas zanimati
Financijske malverzacije nisu zaobišle ni javna poduzeća poput Hrvatskih autocesta. Tamo se na optuženičkoj klupi našao Josip Sapunar, koji je priznao krivnju i nagodio se s USKOK-om. Zahvaljujući toj suradnji, zatvorska kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro, no država mu je oduzela nezakonito stečenih 770.000 eura. Ti primjeri pokazuju različite ishode pravosudnih procesa, od dugogodišnjih bjegova do nagodbi s istražiteljima.
Kronologija najvećih gospodarskih afera u Hrvatskoj
Najveću financijsku štetu državi nanijela je pljačka Ine iz 2022. godine, teška čak 130 milijuna eura. U tom su slučaju istražitelji USKOK-a optužili Damira Škugora i njegove suradnike za preprodaju plina, pri čemu je Škugor navodno ostvario protuzakonitu zaradu od 75 milijuna eura. Sljedeća na popisu je afera HEP iz 2008. godine, vrijedna 85 milijuna eura, koja je obuhvaćala fiktivna zapošljavanja i štetne ugovore, no procesi su većinom obustavljeni nakon smrti tadašnjeg šefa uprave Ivana Mravka.
Treće mjesto zauzima slučaj Sunčani Hvar iz 2007. godine s procijenjenom štetom od 76 milijuna eura, u čijem je središtu bio Damir Polančec. Nešto manji iznos, ali golem politički utjecaj, imala je afera Hotmail iz 2017. godine, teška 70 milijuna eura, koja je u kratkom vremenu destabilizirala Vladu zbog curenja e-mailova povezanih s procesima u Agrokoru. Popis pet najvećih zaključuje afera Spice iz 2006. godine, teška 55 milijuna eura, u kojoj su menadžeri Podravke bili optuženi za pokušaj preuzimanja tvrtke njezinim vlastitim novcem, premda su na kraju sudskog postupka oslobođeni optužbi.
