Domaća poljoprivreda suočava se s jednim od najtežih razdoblja u novijoj povijesti, a kako prenosi portal Agroklub, predviđanja za ovu sezonu su iznimno pesimistična. Procjenjuje se da Hrvatska neće imati niti četrdeset posto krumpira potrebnog za vlastite potrebe zbog drastično niskih prinosa uzrokovanih sušom i ekstremnim temperaturama. Mirjan Dodlek, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, u razgovoru za Agroklub ističe kako su na poljima bez navodnjavanja prinosi pali na svega deset do dvanaest tona po hektaru, dok bi u normalnim uvjetima trebali biti trostruko veći.
Ekonomski pritisak i globalna nestabilnost
Povrh klimatskih nepogoda, poljoprivrednike dodatno opterećuje nestabilna ekonomska situacija. Agroklub izvještava kako troškovi proizvodnje rastu na tjednoj bazi, što je dodatno potaknuto globalnim previranjima i sukobima koji izravno utječu na cijene naftnih derivata. Budući da su poljoprivrednici izravno ovisni o plavom dizelu, to se lančano prelijeva na cijene zaštitnih sredstava, gnojiva i sjemenskog materijala. Dodatni problem predstavlja dugotrajan ciklus proizvodnje koji traje gotovo dvije godine, što stvara golem pritisak na likvidnost proizvođača koji moraju sami financirati investicije dok cijene repromaterijala neprestano skaču.
Pritisak stranih tržišta i pitanje kvalitete
Hrvatski proizvođači krumpira ne bore se samo s prirodom, već i s agresivnim uvozom. Prema navodima Agrokluba, europsko tržište preplavljeno je viškovima iz zemalja poput Nizozemske, Francuske i Njemačke, koje po izrazito niskim cijenama izvoze robu kako bi stabilizirale svoje matično tržište. Istovremeno, međimurski proizvođači ostaju vjerni strategiji u kojoj je kvaliteta važnija od kvantitete. Oni ističu kako prekomjerno forsiranje prinosa vodom i dušikom narušava okus, postojanost i mogućnost dugotrajnog skladištenja krumpira, što domaći proizvod i dalje čini prepoznatljivim na tržištu.
Spas u sustavima navodnjavanja i novim sortama
Kao jedini realni spas za ovu granu poljoprivrede Agroklub navodi hitno uređenje zemljišta i izgradnju sustava navodnjavanja. Iako procesi teku sporo, u siječnju ove godine prikupljen je dovoljan broj potpisa vlasnika parcela za prvu fazu projekta u Međimurju, što otvara put prema europskim fondovima. Uz infrastrukturna rješenja, poljoprivrednici u suradnji sa stručnjacima testiraju i nove sorte krumpira koje bi mogle biti otpornije na sve ekstremnije toplinske uvjete. Ipak, put do potpune stabilizacije bit će dugotrajan jer proces prilagodbe sorti specifičnim uvjetima hrvatskog podneblja traje godinama.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
