Trumpova strategija prema Teheranu temelji se na pretpostavci da će snažno gospodarsko gušenje natjerati iranske vlasti na ustupke koje raniji vojni pritisci nisu uspjeli ishoditi. Ipak, relevantne analize upozoravaju kako je riječ o izrazito rizičnom potezu koji nosi potencijal za dodatnu destabilizaciju globalnog energetskog tržišta te poticanje nove eskalacije sukoba. U središtu ove napetosti ostaje Hormuški tjesnac koji predstavlja jedno od najkritičnijih geopolitičkih žarišta na svijetu. Čak i strogo ograničeni vojni ili politički potezi na ovom području mogu izazvati dalekosežne ekonomske posljedice za cijeli svijet.
Cijene nafte odmah su i snažno reagirale na vijest da je američki predsjednik Donald Trump naredio blokadu pomorskog prometa povezanog s Iranom. Cijena barela tipa Brent početkom tjedna porasla je za više od sedam posto te je premašila prag od 102 dolara. Iako se već sljedećeg jutra dogodila djelomična korekcija na otprilike 96,5 dolara, takve oscilacije jasno svjedoče o dubokoj nesigurnosti koja vlada među trgovcima. Američko Središnje zapovjedništvo potvrdilo je da će presretati brodove koji koriste iranske luke, dok je Washington dodatno zaoštrio retoriku porukom da će meta biti i oni brodovi koji su Iranu plaćali naknadu za prolaz. Time se zona rizika proširila i na neutralne aktere u međunarodnoj trgovini.
Procjenjuje se da bi potpuna blokada mogla s tržišta ukloniti gotovo dva milijuna barela iranske nafte dnevno, što čini oko dva posto ukupne globalne potrošnje. Međutim, provedba takve mjere na terenu pokazuje se iznimno kompleksnom. Prvi konkretan slučaj zabilježen je kada je tanker povezan s Kinom pokušao napustiti Perzijski zaljev unatoč sankcijama, što su mnogi protumačili kao izravan test američke odlučnosti. Trenutačno su brodovlasnici i trgovci energijom vrlo oprezni te privremeno obustavljaju prolaske kroz tjesnac. Tržišni analitičari ističu da ključni problem nije samo fizička prohodnost puta, već i nejasni kriteriji koje će američka mornarica primjenjivati tijekom kontrole.
Dodatni izazov ovoj strategiji predstavlja položaj Kine kao najvećeg svjetskog uvoznika nafte. Svaki pokušaj presretanja kineskih tankera nosi sa sobom opasnost od šireg diplomatskog i vojnog sukoba. S druge strane, Teheran je uputio oštro upozorenje da neće pasivno promatrati razvoj situacije. Iranske prijetnje napadima na energetsku infrastrukturu diljem Perzijskog zaljeva dodatno podižu napetost u regiji. Postoji realna mogućnost da bi u scenariju daljnje eskalacije cijena nafte tipa Brent mogla dosegnuti razine iznad 120 dolara po barelu. Američka administracija se zbog toga suočava s teškim izborom između dosljedne provedbe blokade i izbjegavanja globalnog ekonomskog poremećaja.
