Europska komisija u ožujku je objavila opsežan izvještaj koji potvrđuje ono na što glazbenici iz jugoistočne Europe već dugo upozoravaju: Spotifyjev algoritam ne samo da im ne ide u prilog, nego sustavno stavlja njihovu glazbu u nepovoljan položaj.
Riječ je o dokumentu dugom 339 stranica koji je izradio konzorcij Panteia. U njemu se jasno pokazuje da algoritam, čak i kada prima lokalne preporuke, kontinuirano favorizira mainstream sadržaj s velikih tržišta, dok produkciju iz manjih sredina jugoistočne Europe gotovo u potpunosti zanemaruje.
Organizacija Music Equality, koja se aktivno bori protiv takvih praksi, upozorava na razmjere problema. Prema izvještaju, Spotify drži 56 posto europskog tržišta glazbenog streaminga, što mu daje golem utjecaj na to što će publika slušati i otkrivati. Problem, kako navode, nije tehničke prirode, algoritam je namjerno postavljen tako da dodatno pojačava već popularan sadržaj, a to su najčešće izvođači iz SAD-a, Velike Britanije ili velikih tržišta poput Njemačke.
Blokada bez editora
Spotify nema niti jednog urednika zaduženog za regiju koja obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Grčku, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju. To znači da više od 55 milijuna ljudi praktički nema predstavnika na ključnim playlistama platforme.
Posljedice su ozbiljne. Istraživanje bugarskog udruženja ANMIP-BG iz prosinca 2025. pokazalo je da je 85 posto nezavisnih izdavača iz jugoistočne Europe zabilježilo pad prihoda nakon što je Spotify uveo prag od tisuću godišnjih slušanja za isplatu tantijema. Čak 65 posto ispitanika taj pad smatra značajnim. Iako Spotify tvrdi da se radi o uklanjanju spam sadržaja, u praksi ta mjera najviše pogađa izvođače s manjih tržišta. Pravilo je osmišljeno za velika tržišta poput američkog, ali se primjenjuje globalno.
Problem ide i dublje. Algoritam ne uzima u obzir specifičnosti kulturnih scena koje dijele isti ili sličan jezik s većim tržištima. Izvođači iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore svrstani su u istu kategoriju bez razumijevanja lokalnih razlika, što dodatno smanjuje njihovu vidljivost. Akademska studija Miloša Hrocha i Petra Szczepannika pokazuje da geografsko podrijetlo izvođača igra ključnu ulogu, bendovi povezani s lokalnim etiketama dobivaju preporuke temeljene na lokaciji, a ne na žanru ili kvaliteti glazbe.
Pet zahtjeva za preživljavanje
Music Equality formulirao je pet konkretnih zahtjeva: ukidanje praga od tisuću slušanja, imenovanje regionalnih urednika i stručnjaka za metapodatke za jugoistočnu Europu, uvođenje kriterija geografske raznolikosti na streaming platformama, nadzor nad algoritmima koji oblikuju kulturnu reprezentaciju te veću transparentnost u kuratorskim odlukama.
Ruth Koleva, predsjednica ANMIP-BG i osnivačica konferencije SoAlive Music u Sofiji, istaknula je ozbiljnost situacije: “Ako nas Spotifyjev algoritam ne prepoznaje, Europa nas ne može čuti. Ovo više nije samo pitanje glazbene industrije.”
Još tema koje vrijedi pročitati
Iz organizacije Music Equality poručuju još izravnije: “Spotify možda nije imao namjeru izbrisati nas, ali za brisanje nije potrebna namjera. Dovoljni su moć, netransparentnost i nedostatak odgovornosti. Spotify posjeduje sve troje. On određuje kako više od polovice europskih slušatelja otkriva novu glazbu, i to putem algoritma za koji je Europska komisija sada potvrdila da radi na štetu manjih tržišta. Ne postoji zakonska obveza da se to promijeni, a platforma djeluje u našoj regiji bez ijedne osobe zadužene za razumijevanje naše glazbe. To je diskriminacija kroz ishod. A ishod je ono što se računa. Balkan je preživio carstva, neće tiho nestati zbog algoritma jedne švedske platforme.”
Peticija
Izvještaj Europske komisije nije tek formalni dokument, već dokaz mogućeg kršenja UNESCO-ove Konvencije o kulturnoj raznolikosti, koju su potpisale sve članice Europske unije. Sljedeći korak sada je na regulatorima i političkim donositeljima odluka.
Music Equality pokrenuo je peticiju na stranici musicequality.org, tražeći konkretne promjene. Aktivisti iz svih jedanaest zemalja regije u međuvremenu intenzivno lobiraju u Bruxellesu kako bi se problem sustavno riješio.
