SP 2026 Hrvatska – Portugal ...
More
    Hrvatska – Portugal
    ...
    Naslovnica Ekonomija Kraj tajnosti plaća u Hrvatskoj: Što donose nove izmjene Zakona o radu?

    Kraj tajnosti plaća u Hrvatskoj: Što donose nove izmjene Zakona o radu?

    Pixabay
    Oglas

    Tajnost plaća u Hrvatskoj uskoro bi mogla postati stvar prošlosti, barem u dijelu u kojem poslodavci radnicima ugovorima ili internim pravilima zabranjuju da govore o vlastitoj plaći. Ministarstvo rada priprema izmjene Zakona o radu kojima bi se u hrvatsko zakonodavstvo trebala prenijeti europska Direktiva o transparentnosti plaća.

    Prema najavama iz Ministarstva rada, poslodavac više neće moći radniku zabraniti da otkrije koliku plaću prima. To, međutim, ne znači da će radnik svoju plaću morati reći kolegama, nego da će sam moći odlučiti želi li tu informaciju podijeliti.

    Anita Zirdum iz Uprave za rad i zaštitu na radu rekla je za N1 kako je cilj direktive veća transparentnost i sprječavanje nejednakosti u plaćama, osobito kada je riječ o razlikama između muškaraca i žena. Pritom je naglasila da Hrvatska po razlikama u plaćama s obzirom na spol stoji bolje od europskog prosjeka, ali da nova pravila ipak donose važne promjene za radnike i poslodavce.

    Iako je rok za prijenos direktive 7. lipnja, izmjene Zakona o radu još nisu ni u javnoj raspravi, pa taj rok neće biti ispoštovan. U Ministarstvu najavljuju da bi javno savjetovanje moglo krenuti prije ljeta. Osim Direktive o transparentnosti plaća, u Zakon o radu prenosit će se i Direktiva o platformskom radu, čiji je rok za prijenos u listopadu.

    Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na obvezu poslodavaca da kategoriziraju radna mjesta. To znači da će morati vrednovati poslove i svrstati ih u određene kategorije, kako bi se moglo uspoređivati plaće za isti rad ili rad jednake vrijednosti. Takva obveza mogla bi biti poseban izazov za manje i srednje poslodavce koji dosad nisu imali razrađene sustave vrednovanja radnih mjesta.

    Radnici ipak neće moći znati točnu plaću svojih kolega. Informacije će se davati u obliku prosjeka za određenu kategoriju radnih mjesta, uz poštivanje zaštite osobnih podataka. Drugim riječima, radnik će moći saznati prosječnu plaću u kategoriji u kojoj se nalazi njegovo radno mjesto, ali ne i pojedinačne iznose koje primaju drugi zaposlenici.

    Poslodavci s manje od 100 zaposlenih neće imati obvezu izvještavanja Ministarstva i drugih tijela, ali će radniku na zahtjev morati dati informaciju o prosječnoj plaći u njegovoj kategoriji. Poslodavci s više od 100 zaposlenih imat će dodatne obveze izvještavanja, a ako razlika u plaćama unutar iste kategorije bude veća od pet posto, morat će objasniti razloge takve razlike.

    Nova pravila trebala bi utjecati i na zapošljavanje. Plaća neće nužno morati biti navedena već u oglasu za posao, ali bi kandidat informaciju o plaći ili rasponu plaće trebao dobiti najkasnije tijekom razgovora za posao. Time bi se trebala prekinuti praksa u kojoj radnici točan iznos plaće doznaju tek nakon zaposlenja ili čak nakon prve isplate.

    Ako radnik smatra da za isti rad ili rad jednake vrijednosti prima manju plaću, krajnji način dokazivanja i dalje će biti sudski postupak. Sud bi u takvim slučajevima uspoređivao opise poslova, metodologiju vrednovanja radnih mjesta i razloge eventualnih razlika u plaći.

    Cilj novih pravila nije da svi znaju svačiju plaću, nego da radnici dobiju jasniju sliku o tome jesu li za svoj rad plaćeni pravedno u odnosu na druge radnike u istoj ili usporedivoj kategoriji. Poslodavci će, s druge strane, morati jasnije obrazlagati kako određuju plaće i zašto među radnicima postoje razlike.

    Google Želite još ovakvog sadržaja? Dodajte Lika online među omiljene izvore na Googleu.