More
    Naslovnica Istaknuto Krastavci slabo rastu nakon sadnje: Jedna pogreška s vodom može ih potpuno...

    Krastavci slabo rastu nakon sadnje: Jedna pogreška s vodom može ih potpuno zaustaviti

    Pixabay
    Oglas
    Google Dodajte Lika online među omiljene izvore na Googleu.

    Krastavci su među najomiljenijim povrtnim kulturama u vrtu, ali nakon sadnje često znaju neugodno iznenaditi. Presadnice izgledaju zdravo, listovi su zeleni, no biljka danima ili tjednima gotovo ne napreduje. Mnogi tada pomisle da je problem u zemlji, gnojivu ili lošoj sadnici, a uzrok se često krije u jednoj vrlo jednostavnoj pogrešci – zalijevanju prehladnom vodom.

    Krastavci vole toplinu. Osjetljivi su na hladno tlo, hladne noći i nagle promjene temperature, a posebno im ne odgovara kada se zalijevaju vodom izravno iz slavine, bunara ili šterne ako je voda znatno hladnija od tla. Takav temperaturni šok može usporiti rad korijena, zaustaviti rast i učiniti biljku osjetljivijom na bolesti.

    Najbolje ih je zalijevati odstajalom vodom koja se tijekom dana ugrijala na vanjskoj temperaturi. Mnogi iskusni vrtlari zato vodu ostavljaju u kantama ili bačvama, pa zalijevaju navečer ili rano ujutro, kada sunce nije jako. Na taj način biljka dobiva vlagu bez šoka za korijen.

    Druga česta pogreška je pretjerano zalijevanje. Iako krastavci vole vlagu, ne podnose stalno natopljeno tlo. Ako je zemlja predugo mokra, korijen nema dovoljno zraka, biljka slabi, listovi mogu požutjeti, a rast se usporava. Još je opasnije ako su noći hladne, a tlo vlažno jer se tada povećava rizik od truljenja korijena.

    Krastavce je bolje zalijevati rjeđe, ali temeljitije, tako da voda dođe do korijena. Površinsko i svakodnevno prskanje male količine vode često više šteti nego koristi jer potiče plitak korijen i ne daje biljci dovoljno stabilnosti.

    Važno je zalijevati zemlju, a ne listove. Mokri listovi, osobito navečer, mogu povećati rizik od gljivičnih bolesti. Ako se listovi često vlaže, a zrak je topao i vlažan, bolesti se mogu brzo proširiti, posebno kod gusto posađenih biljaka.

    Krastavci također ne vole zbijeno i hladno tlo. Nakon sadnje ponekad im treba nekoliko dana da se prilagode, ali ako stagnacija traje dulje, treba provjeriti uvjete. Biljci treba dovoljno sunca, rahla zemlja, toplina i umjerena, redovita vlaga.

    Dobro rješenje može biti malčiranje slamom, pokošenom travom ili drugim prirodnim materijalom. Malč pomaže da se tlo ne isušuje prebrzo, čuva toplinu i smanjuje nagle promjene vlage. Osim toga, plodovi kasnije manje dolaze u dodir sa zemljom.

    Ako su krastavci posađeni prerano, u vrijeme hladnih noći, rast može stati bez obzira na zalijevanje. Tada je najbolje pričekati stabilnije temperature i po potrebi ih zaštititi agrotekstilom.

    Krastavac je biljka koja brzo pokaže kada mu nešto ne odgovara, ali se isto tako brzo oporavi kada dobije prave uvjete. Topla voda, umjereno zalijevanje i dovoljno sunca često su dovoljni da biljka ponovno krene s rastom i kasnije donese obilje plodova.

    Google Želite još ovakvog sadržaja? Dodajte Lika online među omiljene izvore na Googleu.