Mrkva se smatra jednostavnom za uzgoj, no upravo kod nje mnogi vrtlari svake godine rade istu pogrešku. Sjeme nikne rijetko, biljke rastu neujednačeno ili se na pojedinim dijelovima gredice uopće ne pojave.
Najčešći razlog nije loše sjeme, nego presušivanje površinskog sloja tla neposredno nakon sjetve.
Sjeme mrkve vrlo je sitno i sije se plitko. Za uspješno klijanje potrebna mu je stalna vlaga tijekom prvih desetak do dvadesetak dana. Ako se površina tla osuši samo nekoliko puta tijekom tog razdoblja, velik dio sjemena može izgubiti sposobnost klijanja.
Upravo zato mnogi vrtlari pogrešno zaključe da je sjeme loše, iako je pravi problem nedostatak vlage.
Mrkva najbolje uspijeva u rahloj, duboko obrađenoj zemlji bez kamenja i većih grudica. Tvrdo ili zbijeno tlo otežava razvoj korijena, pa mrkve često ostaju kratke, deformirane ili se račvaju.
Važno je i ne pretjerivati s gnojidbom. Svježi stajski gnoj posebno nije poželjan neposredno prije sjetve jer može uzrokovati deformacije korijena.
Kod sjetve se preporučuje plitko prekrivanje sjemena tankim slojem zemlje te redovito održavanje vlage blagim zalijevanjem. Mnogi vrtlari preko redova privremeno stavljaju laganu zaštitu ili tanki sloj malča kako bi se spriječilo prebrzo isušivanje tla.
Nakon nicanja često slijedi prorjeđivanje. Ako biljke ostanu pregusto posađene, korijen nema dovoljno prostora za razvoj pa mrkve ostaju sitne.
Lipanj je još uvijek dobro vrijeme za sjetvu kasnijih sorti mrkve koje će se vaditi tijekom jeseni. Uz dovoljno vlage i pravilnu pripremu tla, mrkva može dati kvalitetan i obilan urod čak i kada se sije početkom ljeta.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
