Tijekom toplinskih valova mnogi vrtlari rade istu pogrešku: biljke zalijevaju često, ali površinski. Zemlja se tada navlaži samo pri vrhu, voda brzo ispari, a korijen ostaje plitak i osjetljiv na vrućinu. Upravo zato sve se češće preporučuje tehnika dubokog zalijevanja, koja biljkama pomaže da lakše prežive dane s visokim temperaturama.
Duboko zalijevanje znači da se biljci voda daje rjeđe, ali obilnije, tako da prodre dublje u tlo i dođe do zone korijena. Umjesto svakodnevnog laganog prskanja površine, cilj je natopiti zemlju dovoljno duboko kako bi korijen imao stalniji izvor vlage i bio manje izložen naglim promjenama temperature.
Ova tehnika posebno je korisna za rajčice, paprike, krastavce, tikvice, grah, voćke i ukrasno bilje koje tijekom ljeta troši mnogo vode. Kada biljke dobivaju vodu samo površinski, korijen se razvija plitko, pa se tlo brže suši i biljka brže vene. Dubokim zalijevanjem potiče se razvoj jačeg i dubljeg korijena, što biljci daje veću otpornost.
Najbolje vrijeme za duboko zalijevanje je rano ujutro ili kasnije navečer, kada sunce nije jako. Zalijevati treba polako, izravno uz biljku, kako bi voda imala vremena ući u zemlju, a ne samo otjecati po površini. Kod većih biljaka bolje je zalijevati u nekoliko navrata s kratkom pauzom, umjesto da se velika količina vode izlije odjednom.
Jednostavan način provjere je test prstom ili malom lopaticom. Ako je zemlja nakon zalijevanja mokra samo nekoliko centimetara ispod površine, zalijevanje nije bilo dovoljno duboko. Kod povrća bi vlaga trebala doprijeti barem 15 do 20 centimetara u tlo, a kod grmova i voćaka i dublje.
Veliku pomoć daje i malč. Sloj slame, pokošene trave, lišća ili drugog organskog materijala oko biljaka čuva vlagu, smanjuje zagrijavanje tla i usporava isparavanje. Malč također štiti korijen od temperaturnih šokova i pomaže da se voda dulje zadrži ondje gdje je biljkama najpotrebnija.
Važno je izbjegavati zalijevanje po listovima, osobito navečer, jer vlažni listovi mogu povećati rizik od razvoja bolesti. Vodu je najbolje usmjeriti prema zemlji, uz samu biljku. Kod rajčica i paprika takav način zalijevanja posebno je važan jer pomaže održati stabilnu vlagu i smanjuje stres biljke.
Tijekom velikih vrućina vrt ne treba zalijevati po navici, nego prema stanju tla. Ako je površina suha, to ne znači uvijek da je i dublji sloj bez vlage. S druge strane, ako se tlo presuši u zoni korijena, biljka može odbaciti cvjetove, zaustaviti rast ili razviti sitnije plodove.
Duboko zalijevanje nije čarobno rješenje, ali je jedna od najvažnijih ljetnih tehnika za očuvanje vrta. Kada se kombinira s malčiranjem, pravilnim terminom zalijevanja i redovitom provjerom tla, biljkama daje znatno bolje uvjete da izdrže toplinske valove i nastave normalno rasti.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
