Mrkva izgleda kao jednostavna kultura, ali mnogim vrtlarima upravo ona zadaje najviše problema. Posiju je uredno, čekaju danima, a zatim iz zemlje nikne tek nekoliko tankih biljčica ili se cijela gredica pojavi neravnomjerno. Najčešći razlog nije loše sjeme, nego pogreška kod sjetve.
Mrkva ima sitno sjeme i ne smije se sijati preduboko. Ako se sjeme zatrpa debelim slojem zemlje, mlada biljčica teško se probija prema površini. U teškom i zbijenom tlu taj problem postaje još veći, pa se dogodi da dio sjemena uopće ne nikne.
Idealno je da se mrkva sije plitko, u fino pripremljenu, rahlu i usitnjenu zemlju. Tlo ne smije biti grudasto, tvrdo ni puno kamenčića. Ako je zemlja zbijena, korijen se kasnije može račvati, savijati ili ostati kratak i nepravilan.
Druga pogreška koja često prati preduboku sjetvu je dopuštanje da se površina zemlje osuši. Sjeme mrkve klija sporo i treba stalnu vlagu u površinskom sloju tla. Ako se zemlja nakon sjetve zasuši i stvori tvrdu pokoricu, mlade biljčice teško izlaze van. Zato gredicu nakon sjetve treba održavati ravnomjerno vlažnom, ali ne natopljenom.
Najbolje je zalijevati nježno, sitnim mlazom ili prskalicom, kako voda ne bi isprala sjeme ili ga pomaknula u jednu stranu. Jako zalijevanje može napraviti brazde, zbiti površinu i dodatno otežati nicanje.
Kod ljetne sjetve problem je još izraženiji jer se površina tla brzo suši. Tada pomaže lagano zasjenjivanje gredice ili pokrivanje tankim slojem laganog materijala koji čuva vlagu dok sjeme ne proklija. Čim se pojave mlade biljčice, pokrov treba ukloniti kako bi mrkva dobila dovoljno svjetla.
Mrkvu ne treba sijati pregusto, iako je to zbog sitnog sjemena česta pogreška. Pregusta sjetva kasnije traži prorjeđivanje, a ako se ono ne napravi na vrijeme, biljke se međusobno guše i korijen ostaje sitan. Bolje je odmah sijati pažljivije ili sjeme pomiješati s malo suhog pijeska kako bi se ravnomjernije rasporedilo.
Važno je izbjegavati i svježi stajnjak neposredno prije sjetve. Mrkva ne voli previše svježe organske tvari u zoni korijena jer to može dovesti do račvanja i nepravilnog rasta. Bolje uspijeva u zemlji koja je ranije obogaćena kompostom i dobro razrađena.
Ako mrkva slabo niče, ne treba odmah kriviti sjeme. Najprije treba provjeriti je li posijana preduboko, je li tlo bilo rahlo i je li površina ostala dovoljno vlažna. Upravo ta kombinacija najčešće odlučuje hoće li gredica biti puna pravilnih mladih biljaka ili će nicanje biti slabo i neujednačeno.
Kod mrkve nema velikih tajni. Plitka sjetva, fina zemlja, stalna vlaga i strpljenje najvažniji su uvjeti za dobar početak. Ako se pogriješi već u prvim danima, cijela gredica može podbaciti prije nego što biljka uopće dobije priliku rasti.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
