Ubrzo nakon početka rata u Ukrajini pojavila su se upozorenja da bi dio oružja i streljiva mogao završiti izvan službenih kanala kontrole. Sada se to pitanje ponovno otvara nakon istraživanja njemačkih novinara, prema kojem europske policije sve češće tijekom racija pronalaze ratno naoružanje kod kriminalnih skupina.
Kako piše Deutsche Welle i politički magazin Report Mainz, problem je posebno vidljiv u Španjolskoj, gdje se kriminalne skupine povezane s trgovinom drogom sve češće naoružavaju automatskim oružjem i vojnim streljivom.
Početkom ožujka španjolska Nacionalna policija pretraživala je šumsko područje u blizini Marbelle u potrazi za skrovištem kokaina. Tijekom akcije došlo je do potjere, a dileri droge, prerušeni u policajce, pucali su na službenike iz automatskih pištolja. U njihovim vozilima kasnije su pronađeni i kalašnjikovi AK-47.
Prema navodima španjolskih istražitelja, takvi slučajevi više nisu iznimka. Tijekom akcija protiv krijumčara droge sve se češće, uz kokain, zapljenjuju moderno ratno oružje i streljivo. Španjolski policajci upozoravaju da se obične policijske patrole teško mogu nositi s takvom vrstom naoružanja jer raspolažu uglavnom standardnim službenim pištoljima.
Posebnu zabrinutost izaziva streljivo kalibra 5,56 milimetara, koje je standardno NATO-ovo streljivo. Pojedini španjolski istražitelji tvrde da takvo streljivo često dolazi iz Istočne Europe i povezuju ga s ratom u Ukrajini. Ipak, u tekstu se naglašava da te tvrdnje nije moguće neovisno provjeriti.
Zbog toga se postavlja osjetljivo pitanje: završavaju li oružje i streljivo s ukrajinskih bojišta na europskom crnom tržištu? Stručnjaci upozoravaju da velika količina oružja u ratnim zonama uvijek privlači kriminalne skupine, osobito kada ne postoje dovoljno snažni mehanizmi praćenja i kontrole.
Na problem se, prema navodima iz teksta, upozoravalo već nekoliko mjeseci nakon početka rata. Europol je još u svibnju 2022. predstavnicima europskih vlada signalizirao da je ilegalna trgovina oružjem već počela i da bi mogla dodatno rasti. Nekoliko mjeseci kasnije i Frontex je upozorio da u Ukrajini postoji gotovo neograničen pristup ratnom oružju te da postoje pokazatelji kako ga kriminalci pokušavaju krijumčariti u Europsku uniju.
Stručnjak za terorizam Hans-Jakob Schindler smatra da dio oružja koje su saveznici isporučili Ukrajini doista završava na crnom tržištu. Prema njegovu mišljenju, države koje šalju oružje u zonu sukoba nerado priznaju mogućnost da se ono kasnije koristi za druge svrhe.
Jedan od najvećih problema je nepostojanje zajedničke europske baze podataka sa serijskim brojevima oružja isporučenog Ukrajini. Istražitelji se zbog toga često ne mogu brzo i pouzdano uvjeriti odakle dolazi zaplijenjeno oružje. Čak i kada oružje ima serijski broj, praćenje je otežano jer ne postoji jedinstven sustav usporedbe podataka među državama.
Na isti problem upozoravaju i dokumenti do kojih su došli njemački novinari. Prema internim procjenama, sustavno uspoređivanje podataka na razini Europske unije nije moguće, a dodatnu prepreku predstavlja činjenica da su mnoge informacije označene kao povjerljive.
Njemački Savezni kriminalistički ured potvrđuje da je praćenje podrijetla vatrenog oružja otežano zbog nepotpunih registara i nedostatka oznaka. Istražitelji se zato često moraju oslanjati na interne baze podataka i javno dostupne izvore.
Kao moguće rješenje spominje se model koji je razvijen u Nizozemskoj. Ondje istražitelji mogu provjeriti serijske brojeve i dobiti odgovor je li određeno oružje bilo isporučeno Ukrajini. No stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje takvog sustava na razini cijele Europe bilo iznimno teško.
Iako nema konačnih dokaza za svaki pojedinačni slučaj, istraživanje otvara ozbiljno sigurnosno pitanje za Europu. Rat u Ukrajini stvorio je golemo tržište oružja, a kriminalne skupine očito pokušavaju iskoristiti rupe u sustavu kontrole. Zbog toga europske institucije sve češće upozoravaju da će problem krijumčarenja ratnog oružja ostati sigurnosni izazov i dugo nakon završetka rata.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
