Dana 16. lipnja 1963. godine svijet je svjedočio jednom od najvažnijih trenutaka u povijesti istraživanja svemira. Sovjetska kozmonautkinja Valentina Tereshkova postala je prva žena koja je poletjela u svemir, ostvarivši pothvat koji je u to vrijeme djelovao gotovo nezamislivo.
Bilo je to razdoblje hladnog rata i velike svemirske utrke između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država. Nakon što je Jurij Gagarin dvije godine ranije postao prvi čovjek u svemiru, Sovjetski Savez želio je nastaviti niz povijesnih uspjeha i još jednom nadmašiti američki program. Jedan od načina bio je poslati prvu ženu u orbitu oko Zemlje.
Valentina Tereškova nije dolazila iz elitnih vojnih ili znanstvenih krugova. Rođena je 6. ožujka 1937. u selu Maslennikovo nedaleko od Jaroslavlja. Njezin otac bio je vozač traktora koji je poginuo tijekom sovjetsko-finskog rata, dok je majka radila u tekstilnoj industriji. Kao mlada djevojka i sama je radila u tvornici tekstila, a obrazovanje je završavala uz rad.
Možda će vas zanimati
Ono što ju je izdvojilo od tisuća drugih kandidatkinja bila je njezina velika strast prema padobranstvu. U slobodno vrijeme bavila se padobranskim skokovima te je do prijave za kozmonautski program već imala više od stotinu skokova. Upravo je to iskustvo bilo ključno jer su kozmonauti programa Vostok nakon povratka morali iskakati iz kapsule padobranom prije samog slijetanja.
Sovjetski stručnjaci pregledali su stotine prijava prije nego što su odabrali nekoliko kandidatkinja za intenzivnu obuku. Tereškova je prošla izuzetno zahtjevan program koji je uključivao testove izdržljivosti, izolaciju, centrifuge, bestežinsko stanje i tehničku edukaciju. U konkurenciji drugih kandidatkinja upravo je ona dobila priliku za povijesni let.
Ujutro 16. lipnja 1963. s kozmodroma Bajkonur u današnjem Kazahstanu lansirana je svemirska letjelica Vostok 6. Tereškova je tijekom misije koristila pozivni znak “Čajka”, što na ruskom znači galeb. Taj će nadimak kasnije postati jedan od simbola njezine karijere.
Dok je raketa nosila kapsulu prema svemiru, milijuni ljudi diljem svijeta pratili su događaj koji je označio novu prekretnicu u ljudskoj povijesti. U to vrijeme malo je tko mogao zamisliti da će žena sama krenuti na svemirsku misiju i provesti dane u orbiti oko Zemlje.
Misija je trajala 70 sati i 50 minuta. Tijekom gotovo tri dana u svemiru Tereškova je obišla Zemlju 48 puta i prešla milijune kilometara. U trenutku njezina leta ukupno vrijeme koje je provela u svemiru bilo je dulje od ukupnog vremena koje su do tada u svemiru proveli svi američki astronauti zajedno.
Tijekom boravka u orbiti fotografirala je Zemlju, vodila bilješke o svom fizičkom stanju te sudjelovala u eksperimentima koji su trebali pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako ljudsko tijelo reagira na dugotrajan boravak u svemiru.
Ipak, misija nije prošla potpuno bez problema. Tek desetljećima kasnije otkriveno je da je u sustavu letjelice postojala programska pogreška zbog koje je kapsula umjesto prema Zemlji bila usmjerena prema višoj orbiti. Tereškova je primijetila nepravilnosti i prijavila ih kontroli leta. Nakon što su stručnjaci poslali nove podatke, problem je uspješno riješen i misija je mogla završiti prema planu.
Povratak na Zemlju također nije bio jednostavan. Kao i ostali kozmonauti programa Vostok, Tereškova nije sletjela unutar kapsule. Na visini od nekoliko kilometara katapultirala se iz letjelice te se padobranom spustila na tlo. Ondje su je dočekali lokalni stanovnici koji u prvi trenutak nisu ni shvatili da pred sobom imaju osobu koja je upravo stigla iz svemira.
Nakon povratka postala je jedna od najpoznatijih žena na svijetu. Sovjetski Savez koristio je njezin uspjeh kao dokaz tehnološke snage države, a Tereškova je obilazila brojne zemlje, susretala se s državnicima i postala simbol mogućnosti žena u znanosti i tehnologiji.
Zanimljivo je da nakon njezina povijesnog leta nije odmah uslijedio nastavak ženskog svemirskog programa. Prošlo je čak 19 godina prije nego što je druga žena, Svetlana Savickaja, ponovno poletjela u svemir. Još je zanimljivije da je Tereškova i danas jedina žena u povijesti koja je samostalno boravila u svemiru bez drugih članova posade.
Njezino nasljeđe ostalo je vidljivo desetljećima kasnije. Brojne astronautkinje, od sovjetskih i ruskih kozmonautkinja do američkih astronautkinja NASA-e, često su isticale upravo Tereškovu kao jednu od osoba koje su ih inspirirale da krenu putem istraživanja svemira.
Nakon aktivne kozmonautske karijere završila je školovanje za inženjerku, stekla čin general-bojnice ruskog ratnog zrakoplovstva te se uključila u politički život. Time je postala i prva žena general u povijesti ruske vojske.
Više od šest desetljeća nakon povijesnog leta, ime Valentine Tereškove i dalje zauzima posebno mjesto u povijesti čovječanstva. Tog 16. lipnja 1963. nije samo jedna osoba poletjela prema zvijezdama. Otvorena su vrata novom poglavlju istraživanja svemira i pokazano je da granice koje se čine nedostižnima postoje samo dok ih netko ne prijeđe.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
