Ljetne šetnje mnogima su dio svakodnevice, no upravo tijekom najvećih vrućina mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za pse. Veterinari svake godine upozoravaju da toplinski udar kod pasa nastupa mnogo brže nego što većina vlasnika misli, a posljedice mogu biti trajne ili čak smrtonosne.
Za razliku od ljudi, psi se ne hlade znojenjem. Većinu topline oslobađaju dahtanjem, a tek manji dio preko jastučića na šapama. Kada je zrak vruć i vlažan, taj prirodni mehanizam postaje nedovoljan pa tjelesna temperatura može naglo porasti. U takvim uvjetima dovoljan je i kraći boravak na suncu ili desetak minuta intenzivnije šetnje da dođe do pregrijavanja organizma.
Posebno su ugroženi psi kratke njuške, poput mopseva, francuskih i engleskih buldoga te boksera. U većem su riziku i stariji psi, štenci, životinje s viškom kilograma te oni koji imaju bolesti srca ili dišnog sustava.
Možda će vas zanimati
Veliku opasnost predstavlja i asfalt. Mnogi procjenjuju sigurnost prema temperaturi zraka, no površina ceste ili pločnika može biti i nekoliko desetaka stupnjeva toplija. Jastučići na šapama tada mogu zadobiti bolne opekline u vrlo kratkom vremenu. Veterinari preporučuju jednostavno pravilo: prislonite nadlanicu na asfalt na sedam sekundi. Ako vam je prevruće držati ruku, prevruće je i za vašeg psa.
Najsigurnije vrijeme za šetnju je rano ujutro ili kasno navečer, kada sunce više nije jako, a podloga se dovoljno ohladi. Tijekom toplinskih valova bolje je birati travnate i sjenovite površine te izbjegavati duže aktivnosti na otvorenom.
Jednako je važno uvijek imati svježu vodu. Pas tijekom vrućina može izgubiti veliku količinu tekućine dahtanjem, a dehidracija dodatno povećava rizik od toplinskog udara. Ako planirate dulju šetnju ili izlet, ponesite prijenosnu posudu za vodu i radite češće pauze u hladu.
Prvi znakovi pregrijavanja često izgledaju bezazleno. Pas počinje snažno dahtati, obilnije sliniti, usporava hod ili traži hlad. Kako stanje napreduje mogu se javiti povraćanje, slabost, teturanje, izrazito crvene ili plavičaste desni, proljev, gubitak svijesti pa čak i epileptični napadaji. U toj fazi riječ je o hitnom veterinarskom slučaju.
Ako posumnjate na toplinski udar, psa odmah premjestite u hlad ili klimatiziran prostor. Polijevajte ga mlakom ili hladnijom vodom, ali ne ledenom, posebno po trbuhu, prsima i šapama. Uključite ventilator ako ga imate pri ruci i ponudite manje količine vode, ali ga nemojte prisiljavati na pijenje. Bez obzira na to što se pas može prividno oporaviti, potrebno je što prije otići veterinaru jer se oštećenja unutarnjih organa mogu razviti satima nakon pregrijavanja.
Veterinari posljednjih godina upozoravaju i na jedan novi problem. Zbog sve češćih toplinskih valova toplinski udar ne događa se više samo tijekom šetnje ili nakon ostavljanja psa u automobilu. Sve je više slučajeva u kojima se životinje pregriju i dok miruju u dvorištu ili kući bez dovoljno hlada, svježeg zraka i vode. Zato tijekom ekstremnih vrućina nije dovoljno samo preskočiti podnevnu šetnju – potrebno je osigurati da pas cijeli dan boravi u što hladnijem okruženju.
