Djeca već u dobi od tri godine pokazuju stabilnu sklonost suradnji, poštenju i ponašanju koje koristi drugima, pokazalo je novo veliko istraživanje o razvoju prosocijalnog ponašanja.
Studija objavljena 6. srpnja u časopisu Nature Human Behaviour obuhvatila je 537 djece u dobi od tri do deset godina. Istraživači su proučavali kako djeca donose društvene odluke kada moraju reagirati brzo, oslanjajući se na intuiciju, te kako odlučuju kada dobiju više vremena za razmišljanje.
Djeca su sudjelovala u nekoliko eksperimentalnih zadataka kojima su se ispitivali suradnja, altruizam, osjećaj pravednosti, iskrenost i moralno odlučivanje. Jedna skupina morala je odgovarati pod vremenskim pritiskom, dok je druga prije donošenja odluke morala određeno vrijeme pričekati.
Možda će vas zanimati
Rezultati su pokazali da su kod mlađe djece brzi i intuitivni odgovori češće bili prosocijalni od odgovora donesenih nakon duljeg razmišljanja. To znači da se mala djeca u određenim društvenim situacijama spontano odlučuju za suradnju, poštenje ili pomaganje drugima.
Istraživanje se nije odnosilo samo na jednostavno pitanje hoće li dijete nekome fizički pomoći. Prosocijalnost je promatrana šire, kroz odluke koje mogu koristiti drugima, podjelu resursa, suradnju, prihvaćanje ili odbijanje nepravednih ponuda te iskreno ponašanje.
Kako su djeca postajala starija, razlika između intuitivnih i promišljenih odgovora postupno se smanjivala. Otprilike do osme godine prosocijalne odluke sve se češće pojavljuju i nakon svjesnog razmišljanja.
Drugim riječima, mlađa djeca mogu spontano reagirati na način koji koristi drugima, dok starija djeca sve bolje razumiju zašto su suradnja, poštenje i pravednost važni. Ono što u početku izgleda poput instinktivne reakcije postupno postaje dio promišljenog odlučivanja.
Znanstvenici su izdvojili tri šira obrasca ponašanja. Prvi je bila prosocijalnost, koja je uključivala suradnju, altruizam i iskrenost. Drugi je bio društveni optimizam, odnosno očekivanje da će se i drugi ponašati suradnički. Treći je bila sklonost prihvaćanju ponuđenih rješenja.
Društveni optimizam nije se znatno mijenjao s dobi niti je ovisio o tome jesu li djeca odlučivala brzo ili nakon razmišljanja. S druge strane, spremnost da jednostavno prihvate ponuđeni ishod smanjivala se kako su djeca postajala starija.
Jedno od mogućih objašnjenja jest da starija djeca bolje razumiju nepravdu i vlastitu mogućnost izbora. S razvojem kognitivnih i društvenih sposobnosti postaju spremnija odbiti odluke koje smatraju nepoštenima, čak i kada bi prihvaćanjem ipak nešto dobila.
Još tema koje vrijedi pročitati
Rezultati podupiru ideju da djeca vrlo rano razvijaju društvene intuicije. Takve reakcije mogu nastati kroz svakodnevna iskustva u obitelji i okolini, gdje djeca uče da suradnja, povjerenje i pomaganje često donose pozitivne rezultate.
Autori ipak upozoravaju da istraživanje ne može konačno odgovoriti jesu li prosocijalne sklonosti urođene ili se oblikuju tijekom prvih godina života. Djeca već do treće godine imaju brojna iskustva s roditeljima, braćom, sestrama, vršnjacima i odgojiteljima koja mogu utjecati na njihove odluke.
Studija također pokazuje da razmišljanje djecu ne čini nužno sebičnijom. Kod najmlađih je intuicija bila snažniji pokretač prosocijalnosti, ali se s odrastanjem promišljeno odlučivanje sve više približavalo intuitivnim reakcijama.
Do sredine djetinjstva suradnja i poštenje više nisu samo brza reakcija. Djeca ih sve češće biraju i nakon što razmotre situaciju, moguće posljedice i način na koji će njihova odluka utjecati na druge.
Nalazi tako upućuju na dva puta razvoja prosocijalnog ponašanja. Prvi se pojavljuje vrlo rano i oslanja se na intuiciju, dok se drugi razvija postupno, zajedno sa sposobnošću razmišljanja, razumijevanja društvenih pravila i procjenjivanja pravednosti.
