Ljetno nevrijeme može u nekoliko minuta napraviti štetu koju vrtlar gradi tjednima. Jak vjetar, pljusak, tuča i nagla promjena vremena mogu slomiti stabljike, polegnuti biljke, oštetiti plodove i isprati tlo oko korijena. Zato je važno reagirati prije nego što oblaci dođu nad vrt.
Ne može se svaka šteta spriječiti, osobito ako dođe jaka tuča ili olujni vjetar, ali nekoliko jednostavnih koraka može znatno smanjiti posljedice. Najgore je čekati da nevrijeme već počne, jer tada više nema vremena za vezanje, premještanje, pokrivanje i provjeru gredica.
Prvo treba provjeriti visoke i osjetljive biljke. Rajčice, paprike, krastavci, grah, suncokreti, dalije i mlade voćke najlakše stradaju kada zapuše jak vjetar. Ako su kolci labavi, treba ih učvrstiti. Ako su vezice prerezale stabljiku ili su prelabave, treba ih namjestiti.
Možda će vas zanimati
Rajčice je posebno važno povezati na vrijeme. Teške grane s plodovima lako se saviju ili slome kada ih natopi kiša i pogodi vjetar. Grane ne treba stezati čvrsto, nego ih vezati mekšom trakom, špagom ili komadom tkanine, tako da biljka ima malo prostora za pomicanje.
Druga stvar je uklanjanje svega što vjetar može odnijeti. Prazne tegle, lagane kante, plastične posude, vrtni alat, folije, mreže, stolice i ukrasi mogu završiti među biljkama i napraviti dodatnu štetu. Sve što nije učvršćeno treba skloniti u garažu, šupu ili uz zid.
Posebno treba paziti na zaštitne mreže i folije. Ako nisu dobro pričvršćene, vjetar ih može podići i potrgati biljke koje su trebale štititi. Bolje ih je skinuti ili dobro učvrstiti nego pustiti da se pretvore u jedro.
Treći važan korak je zaštita najosjetljivijih biljaka od tuče. Ako je najavljena tuča, mlade presadnice, salatu, blitvu, paprike i niske biljke može se privremeno prekriti protugradnom mrežom, agrilom, starom zavjesom ili laganom tkaninom. Važno je da pokrov ne leži teško na biljkama, nego da bude podignut na lukove, kolce ili neku potporu.
Za male biljke mogu poslužiti i okrenute gajbe, plastične kutije s otvorima ili veće posude, ali samo privremeno. Nakon nevremena treba ih maknuti kako se biljke ne bi pregrijale ili ostale bez zraka i svjetla.
Četvrta stvar je provjera odvodnje. Jaki pljuskovi mogu brzo natopiti gredice, osobito ako je zemlja zbijena ili ako se vrt nalazi na nižem dijelu. Prije nevremena dobro je otvoriti male kanaliće kojima će višak vode otići od biljaka, a ne stajati oko korijena.
Biljke poput rajčice, paprike, luka i začinskog bilja ne vole dugo stajati u mokrom tlu. Ako se voda zadržava oko korijena, biljke mogu oslabjeti, a kasnije se lakše razvijaju bolesti. Zato je bolje unaprijed pripremiti put vodi nego nakon pljuska spašavati potopljene gredice.
Još tema koje vrijedi pročitati
Peta stvar je ne zalijevati vrt neposredno prije nevremena, osim ako je tlo izrazito suho i kiša nije sigurna. Ako se očekuje obilna kiša, dodatno zalijevanje može samo pogoršati zasićenost tla. Mokra zemlja, jaki vjetar i teške biljke loša su kombinacija, jer se stabljike lakše polegnu, a korijen može ostati bez dovoljno zraka.
Kod biljaka u teglama treba postupiti drukčije. Posude su lagane, brzo se prevrnu i često se nalaze na balkonima, terasama ili rubovima. Prije nevremena treba ih pomaknuti uza zid, spustiti s ograde, skupiti u zaklonjen kut ili premjestiti u zatvoren prostor ako je moguće.
Viseće tegle posebno su rizične. Jak vjetar ih može otkinuti ili udarati o zid i ogradu. Najbolje ih je skinuti prije oluje i vratiti kada se vrijeme smiri. Isto vrijedi za sadnice u malim posudama koje se lako prevrću.
Dobro je ubrati zrele plodove prije nevremena. Rajčice koje su već počele crvenjeti, zrele tikvice, krastavci, paprike, mahune i drugo povrće bolje je skloniti na vrijeme nego riskirati da ih tuča ošteti ili da se nakon pljuska raspucaju. Plod koji je već spreman za berbu nema razloga ostavljati na biljci pred oluju.
Kod rajčica se može ubrati i dio plodova koji su počeli mijenjati boju. Oni mogu dozreti na sobnoj temperaturi, a biljka će biti manje opterećena. Teške grozdove rajčica dobro je dodatno poduprijeti, osobito ako vise na tankim granama.
Voćke i bobičasto voće također treba provjeriti. Mlade grane koje nose puno plodova mogu se slomiti pod težinom kiše i vjetra. Ako je moguće, treba ih poduprijeti ili barem ukloniti najteže, oštećene ili već zrele plodove.
Nakon nevremena ne treba odmah panično gaziti po mokrim gredicama. Mokro tlo se lako zbija, a gaženje može dodatno oštetiti korijen. Bolje je pričekati da se voda povuče, a zatim pregledati biljke, ukloniti slomljene dijelove i provjeriti ima li znakova bolesti.
Oštećene listove i polomljene stabljike treba odrezati čistim škarama. Biljka se često može oporaviti ako se uklone najteže oštećeni dijelovi i ako se ne dira više nego što treba. Nije dobro odmah ogoliti cijelu biljku, jer joj listovi i dalje trebaju za oporavak.
Ako je pala tuča, biljke nakon toga ne treba odmah jako prihranjivati. Prvo im treba dati malo vremena da se stabiliziraju. Najvažnije je ukloniti oštećene i trule dijelove, poboljšati prozračnost i spriječiti da rane na biljci ostanu u vlažnoj, zagušljivoj okolini.
Vrt prije nevremena ne traži komplicirane zahvate, nego brzu i pametnu pripremu. Učvrstite biljke, sklonite sve što vjetar može odnijeti, zaštitite osjetljive kulture, provjerite odvodnju i ne stvarajte dodatnu vlagu ako se očekuje jaka kiša.
Pet pravih poteza napravljenih na vrijeme mogu spasiti velik dio uroda. Nevrijeme se ne može zaustaviti, ali se vrt može pripremiti tako da ga dočeka jači, uredniji i s manje rizika od lomova, truleži i nepotrebne štete.
