Krastavci početkom ljeta često krenu odlično. Biljke brzo rastu, cvjetaju, plodovi se pojavljuju gotovo svaki dan i čini se da će berba trajati dugo. A onda usred ljeta odjednom sve stane. Listovi su još tu, biljka izgleda živo, ali novih krastavaca gotovo nema.
To je čest problem, osobito tijekom vrućih i suhih razdoblja. Krastavci su osjetljivi na stres, a ljeto im zna brzo pokazati granice. Ako im nedostaje vlage, ako su iscrpljeni ili ako se plodovi ne beru redovito, biljka može usporiti ili gotovo potpuno prestati rađati.
Prva stvar koju treba napraviti je provjeriti zalijevanje. Krastavci imaju plitak korijen i trebaju ravnomjernu vlagu. Ne vole da se tlo potpuno osuši, a zatim odjednom obilno natopi. Takve promjene biljku iscrpljuju, plodovi mogu postati gorki, a cvjetovi i mali krastavci mogu otpadati.
Možda će vas zanimati
Najbolje ih je zalijevati rano ujutro, polako i uz korijen. Voda treba doći do zone korijena, a ne samo ovlažiti površinu. Ako je tlo suho već nekoliko centimetara ispod površine, biljci treba temeljito zalijevanje. Ako je samo gornji sloj suh, a ispod još ima vlage, ne treba pretjerivati.
Velika pomoć je malč. Sloj slame, suhe trave ili usitnjenog biljnog materijala oko krastavaca čuva vlagu, hladi tlo i smanjuje stres korijena. Kod krastavaca to može napraviti veliku razliku, jer se tlo bez zaštite tijekom srpnja i kolovoza brzo pregrijava.
Druga stvar je redovita berba. Krastavce ne treba ostavljati da prerastu na biljci. Kada plodovi ostanu predugo, biljka dobiva signal da je završila važan dio ciklusa i može usporiti stvaranje novih cvjetova i plodova. Osim toga, prezreli krastavci često postaju tvrđi, puniji sjemenki i slabijeg okusa.
Berba bi trebala biti česta, ponekad i svaki dan, osobito kada biljka dobro rodi. Bolje je ubrati krastavac dok je mlad, čvrst i svjež nego čekati da postane velik. Redovitim skidanjem plodova biljka se rasterećuje i potiče na nastavak rađanja.
Pri berbi je najbolje koristiti škare ili nožić, a ne čupati plodove rukom. Krastavci imaju osjetljive vriježe i lako se mogu oštetiti. Ako se biljka povuče ili potrga, može dodatno oslabjeti, osobito kada je već pod ljetnim stresom.
Treća stvar je uklanjanje starih, bolesnih i požutjelih listova. Krastavci usred ljeta često imaju donje listove koji počinju žutjeti, sušiti se ili dobivati pjege. Takvi listovi više ne pomažu biljci kao prije, a mogu zadržavati vlagu i biti izvor bolesti.
Ne treba odjednom ogoliti cijelu biljku, jer zdravi listovi hrane plodove i štite biljku. Dovoljno je ukloniti ono što je očito požutjelo, suho, bolesno ili leži na zemlji. Time se poboljšava prozračnost, smanjuje vlaga oko biljke i pomaže da novi izboji dobiju više svjetla.
Još tema koje vrijedi pročitati
Ako su krastavci pregusto posađeni, zrak teško cirkulira među listovima. U takvim uvjetima biljka se sporije suši nakon kiše ili zalijevanja, a bolesti se lakše šire. Lagano čišćenje donjeg dijela biljke može pomoći da se ona oporavi i nastavi rađati.
Važno je provjeriti i ima li novih cvjetova. Ako biljka cvjeta, ali nema plodova, problem može biti slabije oprašivanje. To se često događa tijekom velikih vrućina, kišnih dana ili kada u vrtu nema dovoljno pčela i bumbara. U tom slučaju može pomoći sadnja cvijeća u blizini, poput nevena, kadifica, bosiljka ili kopra.
Kod nekih sorti krastavaca, osobito onih koje se uzgajaju u plastenicima, oprašivanje nije jednako važno kao kod klasičnih vrtnih sorti. Ipak, ako se plodovi ne formiraju ili mali krastavci požute i otpadaju, treba pogledati uvjete u kojima biljka raste.
Prihrana može pomoći, ali ne treba biti prvi potez. Ako biljka prestane rađati zbog suše i vrućine, dodatno gnojivo neće riješiti problem dok se ne stabilizira voda. Prejaka prihrana u suhom tlu može čak dodatno opteretiti korijen.
Ako su biljke blijede, slabo rastu i nakon boljeg zalijevanja se ne oporavljaju, može se dodati blaga uravnotežena prihrana za povrće. U fazi plodonošenja ne treba pretjerivati s dušikom, jer on potiče rast listova, a ne nužno stvaranje plodova.
Krastavci također ne vole dugotrajnu vrućinu bez noćnog osvježenja. Kada temperature danima ostaju vrlo visoke, biljka može privremeno usporiti rađanje. To ne znači da je gotova. Čim se vrijeme malo stabilizira i ako ima dovoljno vode, često ponovno krene.
Biljke u posudama posebno brzo staju s rodom. Zemlja u tegli se pregrijava i isušuje puno brže nego u vrtu. Takve krastavce treba češće provjeravati, zalijevati prema stanju zemlje i po mogućnosti držati posudu na mjestu gdje korijen nije cijeli dan izložen najjačem suncu.
Ako su vriježe potpuno iscrpljene, listovi većinom suhi, a novih izboja nema, biljka je možda pri kraju. No ako je još zelena, ima zdrave vrhove i barem dio svježih listova, vrijedi joj pomoći. Krastavci se često mogu oporaviti nakon nekoliko dana pravilne njege.
Najvažnije su tri stvari: stabilna vlaga, redovita berba i uklanjanje starih ili bolesnih listova. To su jednostavni potezi, ali kod krastavaca usred ljeta često znače razliku između biljke koja odustaje i biljke koja ponovno počinje rađati.
Ako krastavci prestanu davati plodove, nemojte ih odmah čupati. Prvo provjerite tlo, skinite sve prezrele plodove, očistite biljku i vratite joj ravnomjernu njegu. U mnogim slučajevima već nakon nekoliko dana mogu se pojaviti novi cvjetovi i mladi krastavci.
