Otočac – Predstavljena knjiga dr.sc.Roberta Blažević

1

Sinoć 28.siječnja u 20.00 sati, u Gackom pučkom otvorenom učilištu u maloj dvorani, predstavljena je knjiga Roberta Blažević „ Uvod u povijest filozofije „ a u sklopu Noći muzeja 2011.

Moderator predstavljanja knjige bila je voditeljica Muzeja Gacke Jadranka Prša .

U Gradu Otočcu već duže vrijeme nije bilo tako posjećena jedna promocija knjiga kao sinoć Roberta Blaževića, pa time i mala dvorana GPOU nije mogla ni primiti sve prisutne goste.

Knjiga je namijenjena svima koje zanima filozofijska refleksija, prije svega učenicima srednjih škola ( gimnazija ) i studentima pravnog, ali i drugih fakulteta društvenih i humanističkih znanosti.

Iz knjige prof.dr.sc.Roberta Blaževića
Čime filozofija započinje? Što ona predstavlja? Filozofi se slažu oko toga da je iskustvo polazište svakog filozofiranja. Polazimo od nama bliskog, svakodnevnog iskustva svijeta koji poznajemo i u kojem se snalazimo. Pritom filozofija ne predpostavlja neki određeni znanstvani način stjecanja iskustva.
Filozofija, štoviše, polazi od predznanstvenog, svakidašnjeg načina stjecanja iskustva. Heidegger tumači to predznanstveno, svakidašnje iskustvo kao bitak-u-svijetu (ljudskog) tubitka.
Filozofsko pitanje počinje onda kada nam naš iskustveni svijet prestane biti samorazumljiv i blizak. Prema Jaspersu, to se, prije svega, zbiva u “graničnim situacijama” (Grenzsituationen), npr. kada se suočimo sa smrću. Kada patimo, kada se borimo, kada nosimo teret neke krivice.

Iz recenzije prof.dr.sc.Miomira Matulovića
Blaževićev rukopis popunjava evidentnu prazninu u domaćoj filozofijskoj literaturi. Ako apstrahiramo udžbenik Povijest filozofije Borisa Kalina, u nas ne postoje radovi u kojima bi čitatelj na pregnantan način dobio osnovnu informaciju o filozofijskom načinu mišljenja i brojnim školama i filozofima koji su djelovali tijekom povijesti zapadne civilizacije…. Rukopis stoga predstavlja značajan doprinos za uvođenje čitatelja u intelektualnu avanturu koju pretpostavlja filozofijsko mišljenje.

O autoru :
Robert Blažević rođen je u Otočcu, 2. studenoga 1955. godine. U Otočcu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci diplomirao je u veljači 1979. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je u lipnju 1982. Nakon diplomiranja na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci upisao je poslijediplomski studij iz upravno-političkih znanosti 1979.Nakon položenih ispita 1985. obranio je magistarski rad s temom “Politika i uprava u djelu Maxa Webera”. Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju s temom “Teorije legitimiteta političkih poredaka”.
Od 01. ožujka 1982. radi kao asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci na predmetu “Nauka o upravljanju” (kasnije Upravna znanost“).U znanstveno-nastavno zvanje docenta na predmetu “Upravna znanost”) izabran je u veljači 1993. godine, te ponovno 2000. U zvanje izvanrednog profesora izabran je u srpnju 2005. godine. Uz predmet Upravna znanost, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predaje i izborni kolegij Sociologija uprave. Na Upravnom studiju izvodi nastavu iz sljedećih predmeta: Temelji upravne znanosti, Upravni sustavi, Ustrojstvo i djelokrug javnog sektora, Lokalna samouprava i Nova javna uprava. Na interdisciplinarnom studiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci nositelj je predmeta Uvod u upravnu znanost, a na poslijediplomskom specijalističkom studiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci izvodi nastavu iz kolegija Javna uprava.
Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci obnašao je funkciju predsjednika Savjeta Fakulteta i prodekana za znanstvenoistraživačku djelatnost. Bio je član je uredništva Zbornika Pravnog fakulteta u Rijeci. Član je Instituta za javnu upravu (Zagreb).
Objavio je knjige “Politička vladavina” (1988.), “Politički poretci i legitimitet” (1995.), “Upravna znanost – kompendij” (2004.), “Karizma” (2006.), “Upravna znanost” (2007.) i „Legitimnost političkih poredaka“ (2010.) te pedesetak stručnih i znanstvenih radova iz područja politologije, sociologije i upravne znanosti. Sudjelovao je na više znanstvenih projekata, a neke ih je i organizirao.

/ bib /