
Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu otkrili su zanimljivu i prilično raznoliku sliku domaće poljoprivrede. Dok su povrtlari uživali u iznimno rodnoj godini, posebice kada je riječ o crvenom blagu s polja, voćari se suočavaju s osjetnim padom prinosa kod nekih od najvažnijih kultura. Ova statistička bilanca jasno pokazuje kako su klimatski i tržišni uvjeti različito pogodovali pojedinim granama proizvodnje, stvarajući tako godinu velikih dobitaka, ali i nezanemarivih gubitaka.
Povrtna revolucija predvođena rajčicom
Apsolutni pobjednik protekle godine je rajčica čija je proizvodnja doživjela pravi uzlet. U usporedbi s prethodnom godinom, prinos se povećao za nevjerojatnih šezdeset posto, dosegnuvši ukupno više od 75 tisuća tona. No, rajčica nije bila usamljena u ovom pozitivnom trendu. Značajan rast zabilježen je i kod kupusa, kako bijelog tako i crvenog, koji je zabilježio skok od gotovo 35 posto. Polja su bila darežljiva i prema uzgajivačima paprike, cikle te salate, a pozitivan pomak osjetio se čak i u segmentu cvjetače, brokule i poriluka. Čini se da je prošla godina bila idealna za lisnato i plodovito povrće, što je donekle ublažilo opću sliku domaće proizvodnje.
Možda će vas zanimati
Kriza u voćnjacima i neočekivani pad jabuka
S druge strane medalje nalaze se hrvatski voćnjaci koji su u 2025. godini podbacili. Posebno zabrinjava pad proizvodnje jabuka, strateški važne kulture, koja se smanjila za više od 12 posto. Situacija je još nepovoljnija za šljive i višnje čija je proizvodnja gotovo prepolovljena u odnosu na godinu ranije. Ništa bolje nisu prošle ni kruške, breskve, pa čak ni lješnjaci koji su također zabilježili dvoznamenkaste minuse. Niz loših vijesti u voćarstvu nastavlja se s marelicama i trešnjama, dok su smokve i orasi također pratili trend smanjenja prinosa, ostavljajući mnoge proizvođače u potrazi za odgovorima na pitanje što je pošlo po zlu.
Svijetle točke u vinogradima i južnim krajevima
Ipak, nije sve voće završilo u minusu. Proizvođači mandarina u dolini Neretve mogu biti itekako zadovoljni jer je njihova proizvodnja skočila za više od pedeset posto. Slično zadovoljstvo vlada i među vinogradarima budući da je urod grožđa porastao za gotovo četvrtinu u odnosu na 2024. godinu. Jagode su također zabilježile blagi rast, čime su se uz agrume i grožđe svrstale u rijetke voćne kulture koje su odoljele općem trendu pada. Ovi podaci sugeriraju da su specifični mikroklimatski uvjeti u južnim dijelovima zemlje očito bili naklonjeniji poljoprivrednicima nego oni u unutrašnjosti.
Dramatičan pad maslina i graška
Najveće iznenađenje u negativnom smislu donijele su masline i pojedine mahunarke. Maslina je proizvedeno čak 38 posto manje nego prethodne godine, što će se zasigurno odraziti i na cijenu domaćeg ulja. Još dramatičniji postotni pad zabilježen je kod graška za svježe zrno i mahune, čija je proizvodnja potonula za više od 76 posto. Smanjeni su i prinosi lubenica, dinja, mrkve te crvenog i bijelog luka. Iako su ovo još uvijek privremeni podaci, oni daju snažan uvid u stanje na terenu, a konačna i službena potvrda ovih brojki očekuje se 18. svibnja kada će Državni zavod za statistiku objaviti cjelovito izvješće.


