Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je opsežan tekst o ratnoj prošlosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovu boravku na području Sarajeva tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Kako piše Deutsche Welle, prenoseći analizu novinara FAZ-a Michaela Martensa, Vučić je tijekom devedesetih u nekoliko intervjua i sam govorio da je kao mladi dragovoljac boravio na područjima pod nadzorom bosanskih Srba. Njemački autor pritom naglašava da nije utvrđeno što je ondje konkretno radio niti postoje dokazi da je osobno počinio ratni zločin.
Tekst pod naslovom „Snajperisti na Židovskom groblju“ započinje opisom povijesti sarajevske židovske zajednice i Židovskog groblja, koje je tijekom opsade Sarajeva bilo jedno od važnih vojnih položaja. S viših dijelova groblja, koji su bili pod nadzorom snaga bosanskih Srba, djelovali su snajperisti i gađani su dijelovi grada, navodi se u članku.
FAZ se potom poziva na intervju koji je Vučić 1994. dao srpskom tjedniku Duga. Prema navodima njemačkog lista, Vučić je tada izjavio da je nakon početka rata otišao u „srpsko Sarajevo“ i prijavio se kao dragovoljac, a naveo je i da je određeno vrijeme proveo na Židovskom groblju prije odlaska na Pale.
Martens ističe da su ti intervjui objavljeni u tiskovinama koje više ne izlaze i čiji sadržaj uglavnom nije digitaliziran. Do njih je, kako navodi, došao istražujući papirnate arhive Narodne biblioteke Srbije.
U drugom intervjuu, objavljenom 1997. u glasilu Srpske radikalne stranke, Vučić je navodno govorio o četrdesetodnevnom boravku u Sarajevu kao dragovoljac. Prema navodima FAZ-a, tvrdio je i da je ukupno osam mjeseci proveo na područjima Bosne i Hercegovine koja su kontrolirali bosanski Srbi, od čega dva mjeseca na bojištu.
Njemački list zato postavlja pitanje kakva je bila Vučićeva konkretna uloga na sarajevskim položajima, ali ne nudi zaključak da je osobno sudjelovao u pucanju na grad ili civile. FAZ također navodi da nema vjerodostojnih dokaza za senzacionalističke tvrdnje prema kojima je Vučić navodno pratio strane državljane koji su plaćali kako bi sa srpskih položaja pucali na stanovnike Sarajeva.
Autor ipak zaključuje da je Vučić kao mladi član Srpske radikalne stranke politički podržavao projekt tadašnjeg radikalnog vodstva. U tekstu se podsjeća da je stranku vodio Vojislav Šešelj te da je Vučić sredinom devedesetih brzo napredovao u njezinoj hijerarhiji.
FAZ navodi i njegove tadašnje izjave o teritorijima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uspoređujući ih s današnjom retorikom predsjednika Srbije. Vučić danas javno tvrdi da poštuje Daytonski sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, no njemački autor smatra da su u dijelu provladinih srpskih medija i dalje prisutni revizionistički i nacionalistički tonovi.
Tekst završava pitanjem kakvo značenje Vučićeve izjave iz devedesetih imaju u današnjim geopolitičkim okolnostima, osobito u trenutku kada je američki angažman na zapadnom Balkanu drukčiji nego neposredno nakon rata, a europske države nastoje očuvati stabilnost regije.
Vučić se o navodima iz novog teksta FAZ-a zasad nije detaljno očitovao. Ključna činjenica koju njemački list ostavlja otvorenom jest što je točno radio tijekom boravka na položajima u Sarajevu, pri čemu ne iznosi dokaz da je osobno sudjelovao u ratnim zločinima.
