Grah je jedna od najčešćih kultura u domaćim vrtovima, ali u fazi intenzivnog rasta, cvatnje i stvaranja mahuna traži više pažnje nego što mnogi misle. Iako se često smatra jednostavnom biljkom, upravo se sada odlučuje hoće li urod biti obilan ili će biljke ostati bujne, ali s malo mahuna.
Najvažnije je održavati ravnomjernu vlagu u tlu. Grah ne voli ni sušu ni pretjerano natopljenu zemlju, a najveći problem nastaje kada se tlo potpuno osuši upravo u vrijeme cvatnje. Tada biljka može odbacivati cvjetove, slabije zametati mahune ili stvarati sitnije plodove. Zalijevanje treba biti redovito, ali umjereno, najbolje rano ujutro ili navečer, izravno uz korijen.
Posebno treba izbjegavati zalijevanje po lišću. Mokri listovi, osobito navečer, mogu pogodovati razvoju bolesti, a guste biljke u kojima se zadržava vlaga postaju još osjetljivije. Ako je moguće, bolje je zalijevati polako i temeljito, tako da voda dođe do korijena, umjesto da se površinski navlaži samo gornji sloj zemlje.
Kod visokog graha važan je potporanj. Ako se biljke ne usmjere na vrijeme, mogu se polegnuti, zapetljati i slabije provjetravati. To smanjuje pristup svjetlu, otežava berbu i povećava mogućnost pojave bolesti. Biljke treba redovito usmjeravati uz kolce, mrežu ili drugu potporu, osobito nakon kiše i vjetra.
Možda će vas zanimati
Okopavanje je još jedan posao koji se ne bi trebao preskočiti. Lagano rahljenje tla oko biljaka pomaže korijenu da lakše diše, smanjuje zbijenost zemlje i prekida rast korova koji grahu oduzima vodu i hranjive tvari. Ipak, treba biti oprezan jer grah ima osjetljiv korijen, pa se tlo ne smije duboko kopati tik uz biljku.
Korov je posebno velik problem u ovoj fazi. Ako se pusti da preraste gredicu, grah se mora natjecati za vlagu, prostor i svjetlost. To se kasnije vidi na manjem broju mahuna i slabijem razvoju biljke. Bolje je korov uklanjati redovito, dok je još sitan, nego čekati da se ukorijeni i zaguši nasad.
Mnogi vrtlari griješe i s pretjeranom prihranom. Grah ne treba previše dušika jer tada može razviti mnogo lišća, a manje cvjetova i mahuna. Budući da pripada mahunarkama, ima sposobnost vezanja dušika uz pomoć bakterija u tlu, pa pretjerano gnojenje često napravi više štete nego koristi. U ovoj fazi važniji su stabilni uvjeti, dovoljno vlage i prozračno tlo.
Treba pratiti i prve znakove bolesti ili napada štetnika. Požutjeli listovi, pjege, uvenuće ili deformirani mladi izboji mogu biti znak da biljka trpi stres. Pravodobna reakcija često sprječava veće probleme, osobito ako se uklone zaraženi dijelovi i poboljša prozračnost biljaka.
Kada se prve mahune počnu razvijati, važna je redovita berba. Ako se mahune predugo ostave na biljci, ona usmjerava energiju u dozrijevanje sjemena i slabije stvara nove plodove. Redovitim branjem potiče se daljnji urod, a mahune ostaju mlađe, mekše i ukusnije.
Grah ne traži kompliciranu njegu, ali ne voli zanemarivanje u ključnom trenutku. Ako mu se sada osiguraju voda, potpora, prozračno tlo i redovita berba, biljka može dati znatno bolji urod. Upravo su sitni poslovi u ovoj fazi često razlika između nekoliko mahuna i pune košare domaćeg graha.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
