Kupnja prve nekretnine za mnoge je mlade ljude u Europi sve veći izazov. Cijene stanova, visoki troškovi života, uvjeti za kredit i mogućnost obiteljske pomoći sve više određuju kada će netko prvi put postati vlasnik doma.
Prema istraživanju RE/MAX European Housing Trend Report 2025., prosječna dob kupca prve nekretnine u 23 europske zemlje iznosi 31,3 godine. No razlike među državama prilično su velike. U nekim zemljama mladi do prve nekretnine dolaze prije tridesete, dok se u drugima kupnja odgađa do sredine tridesetih.
Hrvatska je, prema tim podacima, iznad europskog prosjeka. Prosječna dob kupca prve nekretnine u Hrvatskoj iznosi 32,1 godinu. To znači da Hrvati prvi stan ili kuću u prosjeku kupuju kasnije od europskog prosjeka, ali ranije nego kupci u državama poput Njemačke, Švicarske, Grčke, Turske, Češke, Poljske ili Italije.
Možda će vas zanimati
Najranije prvu nekretninu kupuju građani Malte, u prosjeku s 28 godina. Među državama u kojima se prvi dom kupuje ranije ističu se i Ujedinjeno Kraljevstvo te Luksemburg, gdje je prosjek 28,4 godine, zatim Mađarska s 28,5 godina i Nizozemska s 28,8 godina.
S druge strane, najkasnije se prva nekretnina kupuje u Švicarskoj i Grčkoj, gdje je prosječna dob 34,7 godina. Visoko su i Turska s 34,1 godinom te Njemačka s 33,6 godina.
Istraživanje pokazuje da dob kupnje prve nekretnine ne ovisi samo o cijenama. Važnu ulogu imaju i obiteljska pomoć, kultura najma te navike mladih u pojedinim državama. U zemljama u kojima je financijska pomoć roditelja ili nasljedstvo češći oblik potpore, mladi mogu ranije doći do prve nekretnine.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, više od polovice mladih u dobi od 18 do 34 godine prima neki oblik financijske pomoći kroz novčani dar ili nasljedstvo. To se navodi kao jedan od razloga zašto dio mladih ondje može ranije kupiti dom.
Njemačka je drugačiji primjer. Ondje je najam znatno prihvaćeniji kao dugoročno stambeno rješenje, a najmoprimci imaju snažniju zaštitu i veću sigurnost. Zbog toga mladi u Njemačkoj kupnju nekretnine često ne doživljavaju kao nužan korak odmah nakon odlaska iz roditeljskog doma.
U Hrvatskoj je situacija složenija. Visoke cijene nekretnina, posebno u većim gradovima i turističkim područjima, otežavaju kupnju prvog stana. Istovremeno, mnogi mladi do prve nekretnine dolaze tek uz kredit, pomoć obitelji ili kombinaciju štednje i nasljedstva.
Za dio mladih problem nije samo cijena stana, nego i početni kapital potreban za kupnju. Čak i kada imaju redovita primanja, ulazak u kredit često traži vlastito učešće, stabilan radni odnos i dugoročnu sigurnost koju mlađi radnici nemaju uvijek.
Podaci pokazuju i širu europsku sliku. U Europskoj uniji je 2025. godine 68,5 posto kućanstava živjelo u vlastitom domu, što je manje nego 2010. godine. Stope vlasništva znatno se razlikuju među državama, od 47,2 posto u Njemačkoj do 93,8 posto u Slovačkoj.
Zanimljivo je da visoka stopa vlasništva ne znači nužno i raniju kupnju prve nekretnine. Analiza Euronewsa nije pronašla izravnu povezanost između prosječne dobi kupnje prve nekretnine i ukupne stope vlasništva nad domovima.
U Europi se sve više govori o stambenoj krizi, rastu cijena nekretnina i sve većim troškovima stanovanja. Za mlade to znači da se odluka o kupnji prvog doma sve češće odgađa, a vlastita nekretnina postaje cilj koji ovisi o prihodima, kreditnoj sposobnosti, lokaciji i obiteljskoj podršci.
Hrvatska se u toj slici nalazi malo iznad europskog prosjeka. Prva nekretnina najčešće se kupuje oko 32. godine, što pokazuje da se ulazak u vlasništvo sve više pomiče prema kasnijoj fazi života.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
