Građani koji se pripremaju za odlazak u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu mogu do 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva provjeriti jesu li u evidencijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pravilno evidentirani njihov radni staž, plaće i osnovice.
Riječ je o postupku pretkompletiranja, čija je svrha unaprijed provjeriti i dopuniti podatke potrebne za određivanje mirovine. Time se mogu na vrijeme otkriti nedostajuće prijave, pogrešno evidentirana razdoblja osiguranja ili podaci o plaćama, što poslije može ubrzati donošenje rješenja o mirovini.
Postupak se pokreće podnošenjem obavijesti o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Obavijest se predaje nadležnoj područnoj službi ili uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osiguranika. Za osobe koje žive u inozemstvu nadležan je ured na čijem su području posljednji put bile osigurane.
Možda će vas zanimati
Važno je naglasiti da obavijest nije stvarni zahtjev za mirovinu. Njezinim podnošenjem ne započinje postupak priznavanja prava niti se automatski određuje datum umirovljenja. Nakon prestanka rada i ispunjavanja propisanih uvjeta građanin mora zasebno predati zahtjev za mirovinu.
Prije pokretanja postupka preporučuje se putem elektroničkih usluga HZMO-a provjeriti evidentirane prijave i odjave s osiguranja te podatke o stažu i plaćama. Ako pojedino razdoblje nije upisano ili su podaci nepotpuni, mogu se dostaviti radna knjižica, potvrde poslodavaca i drugi dokumenti kojima se dokazuje staž.
Posebnu pozornost trebale bi obratiti osobe koje su tijekom radnog vijeka promijenile mnogo poslodavaca, imaju starija ili nepotpuna razdoblja osiguranja ili su dio staža ostvarile u inozemstvu. Za inozemni staž moguće je zatražiti prethodno utvrđivanje razdoblja osiguranja u nadležnoj područnoj službi HZMO-a.
Obavijest se može poslati i elektronički preko korisničkih stranica HZMO-a u sustavu e-Građani, gdje građani mogu pratiti stanje predmeta i koristiti uslugu „Gdje je moj zahtjev?”.
Pretkompletiranje nije obvezno i bez njega se također može ostvariti pravo na mirovinu. Ipak, postupak može spriječiti da se tek nakon prestanka radnog odnosa otkriju pogreške ili nedostajući podaci zbog kojih bi se na rješenje i prvu isplatu mirovine moglo čekati dulje.
