Iran je pokrenuo raketne i dronovske napade na američke vojne ciljeve u Bahreinu i Kuvajtu, nakon što su Sjedinjene Države izvele novi val udara na iranske ciljeve.
Prema Reutersu, Iranska revolucionarna garda objavila je da su napadnute ključne američke vojne lokacije u Bahreinu i Kuvajtu, uključujući područje povezano s Petom flotom američke mornarice u Bahreinu i zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu. Iran tvrdi i da je tijekom operacije oborio američki dron MQ-9.
U Bahreinu i Kuvajtu oglasile su se sirene za zračnu opasnost, a kuvajtska vojska objavila je da protuzračna obrana odgovara na neprijateljske raketne i dronovske napade. Iz američke vojske zasad nije bilo neposrednog komentara na iranske tvrdnje.
Napadi su uslijedili nakon što je američka vojska izvela udare na Iran, navodeći da je riječ o odgovoru na iranske napade na tri komercijalna broda u Hormuškom tjesnacu. Američko Središnje zapovjedništvo priopćilo je da su među pogođenim ciljevima bili iranski sustavi protuzračne obrane, radari, protubrodski sustavi, lokacije za lansiranje dronova i više od 60 manjih plovila Iranske revolucionarne garde.
Washington tvrdi da je Iran napadima na brodove prekršio krhko primirje i ugrozio slobodu plovidbe u jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca. Iran odbacuje američke optužbe i tvrdi da su upravo američki napadi i ponovno uvođenje naftnih sankcija teško narušili raniji dogovor o smirivanju sukoba.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je na summitu NATO-a u Ankari da je, što se njega tiče, dogovor s Iranom završen. Iransko vodstvo nazvao je opasnim i bolesnim ljudima te poručio da više ne želi pregovarati s Teheranom.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je SAD za kršenje memoranduma o razumijevanju kojim se pokušalo zaustaviti rat. Teheran je poručio da će poduzeti sve mjere koje smatra potrebnima radi zaštite nacionalnih interesa i sigurnosti.
Dodatne napetosti izazvala je i odluka Washingtona da ukine dozvolu koja je Iranu omogućavala prodaju nafte u sklopu privremenog dogovora. Ta je odluka, zajedno s novim vojnim udarima, dodatno pogoršala izglede za nastavak pregovora.
Zbog novog vala sukoba porasla je i zabrinutost za sigurnost plovidbe kroz Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom i plinom. Cijene nafte reagirale su rastom, a brodarske kompanije sve opreznije prate razvoj situacije u Perzijskom zaljevu.
Obje strane sada se međusobno optužuju za slom primirja. SAD tvrdi da je Iran prvi prekršio dogovor napadima na komercijalne brodove, dok Iran tvrdi da su američki udari dokaz da Washington ne poštuje preuzete obveze.
