Europa se nakon niza snažnih toplinskih valova ni u kolovozu vjerojatno neće potpuno osloboditi iznadprosječnih temperatura. Sezonske prognoze upućuju na topliji mjesec u velikom dijelu kontinenta, a najsnažniji signal vrućine vidi se na području Sredozemlja i jugoistočne Europe.
Prema analizi koju je objavio Euronews, među područjima s povećanom vjerojatnošću ponavljanja izrazito toplih razdoblja nalaze se Pirenejski poluotok, Italija, Grčka i dijelovi Balkana. To znači da ni Hrvatska, osobito njezin obalni dio, ne bi trebala računati na dugotrajnije osvježenje.
Ioanna Vergini, osnivačica prognostičke platforme WFY24, upozorava da iznimno zagrijano Sredozemno more ostavlja sve izraženiji trag na temperaturama zraka. Njegov se utjecaj u pojedinim područjima ne očituje toliko kroz ekstremne dnevne vrijednosti koliko kroz vrlo tople noći tijekom kojih temperatura gotovo uopće ne pada.
Možda će vas zanimati
Prema prognozama te platforme za prve dane kolovoza, temperature se tijekom noći ne bi trebale spuštati ispod 20 stupnjeva u Napulju, Barceloni, Rimu, Valenciji, Nici, Solunu, Ateni i Splitu. Riječ je o takozvanim tropskim noćima, koje mogu biti posebno neugodne i opasne za starije osobe, kronične bolesnike, malu djecu i ljude koji žive u prostorima bez odgovarajućeg rashlađivanja.
Split pritom nije izdvojen kao najugroženiji europski grad niti je objavljena ljestvica najizloženijih gradova. U izvornom tekstu naveden je među osam mediteranskih gradova u kojima bi se početkom kolovoza mogao nastaviti niz noći s temperaturama iznad 20 stupnjeva.
Topla noć nakon vrlo vrućeg dana dodatno opterećuje organizam jer tijelo nema dovoljno vremena za oporavak. Nedostatak noćnog osvježenja povećava rizik od toplinskog stresa, dehidracije, problema sa spavanjem te pogoršanja kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti. Poseban problem u obalnim gradovima predstavlja kombinacija visoke temperature i vlage koja može pojačati osjećaj sparine.
Sezonska prognoza ipak ne znači da će svaki dan u kolovozu biti ekstremno vruć. Takve prognoze pokazuju vjerojatnost da će prosječna temperatura tijekom mjeseca biti viša od višegodišnjeg prosjeka, ali ne mogu nekoliko tjedana unaprijed precizno odrediti temperaturu za svaki pojedini dan. Kraća osvježenja, prodori nestabilnijeg zraka i lokalna nevremena zato su i dalje mogući.
Jedan od atmosferskih obrazaca koji posljednjih mjeseci donosi snažne toplinske valove jest takozvana toplinska kupola. Ona nastaje kada se snažno područje visokog tlaka zadrži nad određenim područjem, zbog čega zrak tone, zagrijava se i zadržava toplinu blizu tla. Ako takav sustav dulje ostane gotovo nepomičan, vrućina može trajati danima, a ponekad i tjednima.
Analiza organizacije World Weather Attribution pokazala je da bi toplinski val kakav je Europu zahvatio krajem lipnja u klimatskim uvjetima od prije 50 godina bio približno 3,5 stupnjeva blaži. Znanstvenici naglašavaju da prirodni atmosferski obrasci određuju gdje će se i kada vrućina pojaviti, dok klimatske promjene povećavaju njezinu jačinu i učestalost.
Za hrvatsku obalu najveći problem početkom kolovoza zato možda neće biti samo dnevni maksimumi, nego dugotrajan niz vrlo toplih i sparnih noći. Ako se najave potvrde, stanovnike i turiste u Splitu i drugim dalmatinskim gradovima očekuju dani tijekom kojih će pravo osvježenje biti teško pronaći čak i nakon zalaska sunca.
Još tema koje vrijedi pročitati
