More
    Naslovnica Istaknuto Korov nakon kiše raste nevjerojatnom brzinom. Evo kada ga je najlakše ukloniti

    Korov nakon kiše raste nevjerojatnom brzinom. Evo kada ga je najlakše ukloniti

    Pixabay
    Oglas
    Google Dodajte Lika online među omiljene izvore na Googleu.

    Nakon nekoliko toplih i kišnih dana može se činiti da je korov preko noći preuzeo cijeli vrt. Vlažno tlo i visoke temperature ubrzavaju klijanje sjemena, a mlade biljke brzo koriste vodu i hranjive tvari koje su namijenjene povrću, cvijeću i ukrasnim biljkama. Iako je korov nakon kiše uočljiviji nego prije, upravo je to često jedan od najboljih trenutaka za njegovo ručno uklanjanje.

    Korov je najlakše čupati kada se kiša povuče, a zemlja ostane vlažna i rahla, ali više nije natopljena vodom. U takvom tlu korijen lakše izlazi iz zemlje, pa je veća vjerojatnost da ćete izvaditi cijelu biljku umjesto da stabljiku samo prekinete iznad površine. Stručnjaci Sveučilišta Utah navode da je ručno čupanje znatno lakše nakon navodnjavanja ili kiše, dok iz suhog i tvrdog tla korijen često izlazi samo djelomično.

    Ipak, nije dobro u vrt krenuti odmah nakon obilnog pljuska, dok se zemlja lijepi za obuću i alat. Hodanje, kopanje i okopavanje potpuno mokrog tla mogu narušiti njegovu strukturu i uzrokovati zbijanje, osobito ako je riječ o teškom glinastom tlu. Zemlja je dovoljno suha za rad kada se više ne pretvara u ljepljivu masu, nego se nakon laganog stiskanja u ruci može razlomiti u manje mrvice.

    Za ručno čupanje zato je najbolje pričekati nekoliko sati ili do sljedećeg jutra, ovisno o količini kiše i vrsti tla. Pjeskovita tla brzo propuštaju vodu i mogu biti spremna za rad ubrzo nakon prestanka padalina, dok teškoj i glinastoj zemlji može trebati dan ili više.

    Male jednogodišnje korove obično je moguće uhvatiti pri samoj bazi i polako izvući zajedno s korijenom. Ne treba ih povlačiti naglo jer stabljika može puknuti, dok korijen ostaje u tlu. Ako se biljka teško pomiče, zemlju uz nju treba lagano podići ručnom vilicom ili uskom lopaticom.

    Posebna pažnja potrebna je kod višegodišnjih korova s dubokim ili razgranatim korijenom. Maslačak, slak i slične biljke mogu ponovno potjerati ako dio korijena ostane u zemlji. Slak se može obnavljati čak i iz manjih komada podzemnog korijena, pa agresivno usitnjavanje motikom ili frezom može proširiti problem po većoj površini. Takve biljke najbolje je postupno iskopavati, pokušavajući ukloniti što veći dio korijenskog sustava.

    Nakon kiše nije uvijek najbolje koristiti motiku. Vlažno tlo olakšava čupanje, ali korov odrezan motikom može ponovno pustiti korijen ako ostane ležati na mokroj zemlji. Za okopavanje je bolji topao, suh i po mogućnosti vjetrovit dan. Motikom se tada prolazi neposredno ispod površine tla, presijecaju se mladi korijeni, a izvađene biljke brzo se osuše i uginu.

    To znači da nakon kiše postoje dva dobra trenutka, ovisno o metodi. Ručno čupanje najbolje je dok je zemlja još umjereno vlažna. Okopavanje motikom bolje je odgoditi dok se površina tla ne osuši i dok vremenska prognoza najavljuje barem nekoliko sati bez nove kiše.

    Korov je uvijek lakše ukloniti dok je mlad. Sitne biljke imaju slabiji korijen, zauzimaju manje prostora i još nisu proizvele sjeme. Kada korov procvjeta, posao postaje hitniji jer pojedine vrste mogu stvoriti velik broj sjemenki koje će u tlu ostati sposobne za klijanje godinama. Biljke s cvjetovima ili sjemenim glavicama ne treba ostavljati na gredici niti ih snažno tresti tijekom nošenja.

    Mladi korov koji još nema sjemenke i ne širi se podzemnim stabljikama može se staviti u dobro održavan kompost. Korijenje slaka i drugih tvrdokornih višegodišnjih korova te biljke sa zrelim sjemenom sigurnije je odvojiti, jer kućni kompost često ne postiže dovoljno visoku temperaturu da uništi sve dijelove biljke.

    Tijekom čupanja treba paziti i na korijenje uzgajanih biljaka. U blizini mladih salata, luka, mrkve ili drugog plitko ukorijenjenog povrća nije dobro snažno povlačiti veliki korov jer se zajedno s njim može podignuti okolna zemlja i oštetiti korijen povrća. Takav korov treba pridržati, zemlju uz njega lagano razrahliti i tek potom ga izvaditi.

    Nakon uklanjanja korova golo tlo korisno je prekriti slojem organskog malča. Slama, prosušena pokošena trava, kompostirana kora ili drugi prikladan materijal smanjuju količinu svjetlosti koja dopire do sjemena korova, usporavaju novo nicanje i pomažu zemlji zadržati vlagu. Malč ne uklanja postojeći duboko ukorijenjeni korov, ali može znatno smanjiti pojavu novih mladih biljaka.

    Najgora je mogućnost odgađati uklanjanje dok se zemlja ponovno potpuno ne osuši. Korov koji je nakon kiše još malen za nekoliko dana može razviti snažniji korijen, procvjetati i početi oduzimati više vode okolnim biljkama. Kratki obilazak vrta dan nakon kiše zato može uštedjeti mnogo teži posao kasnije.

    Pravilo je jednostavno: čupajte korov kada je zemlja vlažna, ali ne blatna, a motiku koristite kada se površina osuši i slijedi sunčano vrijeme. Što se korov ukloni ranije i prije stvaranja sjemena, manje će ga biti u ostatku sezone.


    Google Želite još ovakvog sadržaja? Dodajte Lika online među omiljene izvore na Googleu.