Američki predsjednik Donald Trump izazvao je duboku zabrinutost među saveznicima unutar NATO-a nakon što je javno obznanio kako Washington vrlo ozbiljno razmatra mogućnost povlačenja iz ovog transatlantskog vojnog saveza. U razgovoru za britanski list The Telegraph, Trump je naglasio kako trenutačni proces nadilazi puko preispitivanje dosadašnjih odnosa, čime je otvorio pitanje budućnosti američkog sudjelovanja u kolektivnoj obrani nakon što se smire napetosti na Bliskom istoku.
Glavni uzrok naglog zahlađenja odnosa leži u odbijanju saveznika da se aktivno pridruže američko-izraelskim vojnim operacijama protiv Irana. Europske su članice pokazale snažan otpor sudjelovanju u napadima, ali i u pokušajima ponovnog otvaranja strateški važnog Hormuškog tjesnaca. Teheran je tu ključnu energetsku rutu blokirao upravo kao odgovor na bombardiranja, no Washington je u nastojanjima da silom deblokira prolaz ostao bez očekivane podrške svojih tradicionalnih partnera.
Trump nije štedio kritike na račun funkcionalnosti Saveza, opisujući ga kao organizaciju koja nikada na njega nije ostavila poseban dojam. U svojim je izjavama NATO nazvao papirnatim tigrom, ustvrdivši kako je te slabosti svjestan i ruski predsjednik Vladimir Putin. Ovakva retorika stiže neposredno nakon istupa američkog državnog tajnika Marca Rubija, koji je također najavio mogućnost revizije odnosa s NATO-om nakon završetka rata s Iranom, što se tumači kao izravan pritisak na Europu zbog izostanka vojne solidarnosti.
Poseban dio predsjednikove kritike bio je usmjeren prema Londonu i britanskom premijeru Keiru Starmeru. Trump je izrazio oštro nezadovoljstvo britanskim odbijanjem sudjelovanja u akcijama protiv Irana, pritom koristeći priliku da javno omalovaži spremnost i snagu britanskih oružanih snaga te njihove mornarice. Ovakav pristup dodatno je poljuljao temelje onoga što se desetljećima nazivalo posebnim odnosom između Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.
