Krastavci su među najosjetljivijim ljetnim povrćem u vrtu. Kada imaju dovoljno vode, topline i hranjivih tvari, rastu brzo i obilno rađaju. No čim im nešto ne odgovara, to se vrlo brzo vidi na listovima i plodovima. Jedan od najčešćih znakova problema je žutilo koje se može pojaviti već u lipnju.
Mnogi vrtlari tada pomisle da je biljka bolesna, ali uzrok nije uvijek bolest. Krastavci mogu požutjeti zbog nepravilnog zalijevanja, nedostatka hranjivih tvari, previše vlage na listovima, lošeg oprašivanja ili naglih promjena temperature.
Najčešća pogreška je površinsko zalijevanje. Krastavci vole vlagu, ali ne vole kada se voda daje malo po malo, samo po površini zemlje. Tada se korijen razvija plitko, biljka brzo ulazi u stres, a listovi počinju žutjeti. Bolje je zalijevati rjeđe, ali obilnije, tako da voda dopre dublje u tlo.
Druga velika pogreška je zalijevanje po listovima, osobito navečer. Vlažni listovi tijekom noći stvaraju idealne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti. Ako se na listovima pojave žute pjege koje se šire, a list se postupno suši, moguće je da se razvija bolest, osobito ako je vrijeme sparno i vlažno.
Krastavci brzo rastu i troše mnogo hranjivih tvari. Ako je tlo siromašno, biljka može izgledati blijedo, listovi mogu žutjeti, a plodovi ostati sitni ili nepravilni. U toj fazi korisna je umjerena prihrana, ali ne treba pretjerivati. Previše dušika može potaknuti bujno lišće, a manje plodova.
Žutilo plodova može biti povezano i s lošim oprašivanjem. Ako se plodovi počnu razvijati, ali zatim požute, smežuraju se i otpadnu, moguće je da cvijet nije dobro oprašen. To se često događa kada nema dovoljno pčela, kada je vrijeme hladnije, kišno ili kada se biljke uzgajaju u zatvorenim prostorima bez dovoljno oprašivača.
Krastavci ne vole ni nagle promjene. Ako nakon hladnije noći dođe jak vruć dan ili ako se zemlja potpuno osuši pa se zatim naglo natopi, biljka ulazi u stres. Tada se žutilo može pojaviti vrlo brzo, posebno na starijim listovima.
Važno je redovito pregledavati biljke. Donje požutjele i bolesne listove treba ukloniti, ali ne treba ogoliti cijelu biljku. Krastavcu su listovi potrebni za stvaranje hrane i zaštitu plodova od jakog sunca.
Najbolja zaštita je pravilna rutina. Zalijevati uz korijen, ne po listovima, održavati tlo ravnomjerno vlažnim, staviti malč oko biljke i redovito uklanjati oštećene listove. Ako se žutilo širi brzo, pojavljuju se pjege, plijesan ili sušenje cijelih vriježa, tada problem više nije samo u njezi i treba reagirati na vrijeme.
Krastavci žute već u lipnju najčešće zato što im nedostaje stabilnosti. Trebaju dovoljno vode, ali ne natopljeno lišće. Trebaju hranjivo tlo, ali ne pretjeranu prihranu. Trebaju sunce, ali ne i korijen koji se kuha u suhoj zemlji. Kada se te pogreške isprave na vrijeme, biljka se često može brzo oporaviti i nastaviti rađati.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
