U Kongresnoj dvorani hotela Jezero na Plitvičkim jezerima danas je održana četvrta sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Sjednica je okupila brojne visoke dužnosnike, među kojima su bili predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs te župan Ličko-senjske županije Ernest Petry zajedno sa zamjenicom župana Jasnom Orešković Brkljačić. Uz njih su bili i saborski zastupnici Jasna Vojnić, Dario Pušić i Nevenko Barbarić, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier, državni tajnik Zvonko Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Matić, predsjednik Savjeta Ivan Gugan i ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera Tomislav Kovačević.
Ivan Gugan, predsjednik Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH, pozdravio je sudionike i naglasio kako ih očekuju dva dana intenzivnih rasprava o temama ključnima za Hrvate izvan domovine te podsjetio na dosadašnje uspjehe i doprinos sastanaka.
Državni tajnik Zvonko Milas izrazio je zadovoljstvo održavanjem sjednice te zahvalio svima na dolasku. Istaknuo je kako Savjet uspješno povezuje domovinu s Hrvatima širom svijeta te podsjetio na nedavne zakonske izmjene koje uvode nove institute i prilike za unapređenje odnosa, s ciljem koristi za hrvatski narod.
Izaslanica Sabora Zdravka Bušić zahvalila je sudionicima te naglasila važnost zajedničkog rada, analize i rasprave o prioritetima za iseljeništvo. Dodatno je pozdravila dobronamjerne napore lokalnih i nacionalnih razina.
U svom govoru, premijer Andrej Plenković posebno je istaknuo važnost jedinstva Hrvatske s Hrvatima izvan njezinih granica te podsjetio na ulogu prvog hrvatskog predsjednika.
„Ključna poruka današnje sjednice je – jedinstvo. Jedinstvo između Hrvatske i Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskih nacionalnih manjina te iseljene Hrvatske. To je bila i jedna od glavnih poruka u stvaranju hrvatske države, uz pomirbu. Prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman tada je znao koliko su važni Hrvati izvan Hrvatske. Mnogi su pomagali – politički, financijski, osobnim angažmanom. I ta zahvalnost ostaje trajna”, istaknuo je Plenković.
Govoreći o položaju Hrvata u BiH, naglasio je da Hrvatska ostaje snažan zagovaratelj pune ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda, posebno u kontekstu njihove legitimne zastupljenosti u najvišim institucijama.
Premijer se osvrnuo i na aktualni politički i gospodarski trenutak.
“Sada, nakon završetka niza izbora, Hrvatska ima tri godine potpune političke stabilnosti. To je prostor za reforme i daljnji razvoj. Završili smo prošlu godinu s rastom BDP-a od 3,9 %, deficit držimo ispod 3 %, a javni dug smanjen je na 57,6 % BDP-a. Ušli smo u razdoblje u kojem su prosječne plaće i mirovine značajno narasle, a cilj od 1600 eura neto plaće do 2028. djeluje dohvatljivo.”
Dodao je i da se Hrvatska od 2016. do danas približila prosjeku razvijenosti EU – sa 61 % na očekivanih 78 % do kraja 2025. godine, što vidi kao rezultat odgovorne fiskalne politike i uspješne reformske strategije.
Zaključno, Plenković je poručio: „Hrvatska treba vas, Hrvatska na vas računa. U tom duhu gradimo mostove – ne samo s iseljenicima, nego i s potomcima hrvatskih obitelji širom svijeta, kako bi se uključili u naš društveni, kulturni i gospodarski život.”
Sastanak na Plitvicama još je jednom potvrdio snažnu institucionalnu i političku volju za jačanjem veza s iseljeništvom i nacionalnim manjinama te usmjerio fokus na ključne izazove i prilike koji stoje pred Hrvatima izvan domovine.
L.O.
