Cvjetni trg u Zagrebu ove je subote postao središte podizanja svijesti o Parkinsonovoj bolesti, najbrže rastućem neurološkom poremećaju na svijetu. Udruga “Parkinson i mi” šesnaestu godinu zaredom organizirala je obilježavanje Svjetskog dana ove bolesti, okupivši brojne građane, stručnjake i oboljele kako bi poslali snažnu poruku o važnosti rane dijagnoze te nužnosti poboljšanja kvalitete života i sustava skrbi za oko 17.500 oboljelih hrvatskih građana.
Aktivnošću protiv progresije bolesti
Od 11 do 13 sati, centar metropole bio je ispunjen informativnim materijalima i crvenim tulipanima, koji su diljem svijeta prepoznati kao simbol borbe protiv ove teške bolesti. Ovogodišnje obilježavanje stavilo je poseban naglasak na očuvanje funkcionalnosti pacijenata, pa su tako u sklopu “mentalnog kutka” psiholozi pružali izravnu podršku oboljelima. Istovremeno su fizioterapeuti predvodili plesne i individualne vježbe, šaljući jasnu poruku kako je fizička i mentalna aktivnost ključna u usporavanju simptoma. Cijeli događaj održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba.
Možda će vas zanimati
Alarmantan porast broja oboljelih u svijetu
Podaci o rasprostranjenosti bolesti ukazuju na ozbiljnu globalnu zdravstvenu krizu. Procjenjuje se da s Parkinsonovom bolešću trenutno živi više od deset milijuna ljudi, a posebno zabrinjava činjenica da se u posljednjih 25 godina njihov broj udvostručio. Bolest uzrokuje progresivnu degeneraciju mozga, što izravno utječe na pokretljivost, ravnotežu i koordinaciju pacijenata. S obzirom na ovakve trendove, stručnjaci neprestano apeliraju na nužnost osiguravanja pravodobne dijagnoze i stvaranje čvrstog sustava podrške koji može pratiti potrebe oboljelih kroz sve faze bolesti.
Biološka pozadina i prvi simptomi
Povijest prepoznavanja ovog stanja seže u 1817. godinu, kada je britanski liječnik James Parkinson objavio svoj rad “Esej o drhtajućoj paralizi”. Upravo se njegov rođendan, 11. travnja, svake godine obilježava kao dan posvećen ovoj bolesti. Riječ je o progresivnom neurološkom stanju koje nastaje zbog smanjenog lučenja dopamina u dijelu mozga odgovornom za kontrolu pokreta. Iako se najčešće pojavljuje u starijoj životnoj dobi i statistički nešto češće pogađa muškarce, ona se može razviti i kod mlađih osoba. Točan uzrok nastanka i dalje ostaje nepoznat, no istraživanja ukazuju na povećan rizik kod osoba s obiteljskom anamnezom te kod onih koji su bili izloženi zagađenom zraku, pesticidima ili određenim kemikalijama.
Život s dijagnozom i društvena stigma
Simptomi bolesti su složeni i obuhvaćaju tremor, ukočenost mišića te smanjenu mimiku lica, ali i poteškoće s govorom, pisanjem, spavanjem, kao i pojavu depresije i anksioznosti. Iako specifičan lijek koji bi u potpunosti zaustavio bolest ne postoji, terapije zasnovane na levodopi i karbidopi, uz redovitu fizioterapiju, značajno pomažu u svakodnevnom funkcioniranju. Uz zdravstvene izazove, oboljeli se često suočavaju i s nerazumijevanjem okoline, diskriminacijom na radnom mjestu te društvenom stigmatizacijom, zbog čega je edukacija javnosti o ovoj bolesti jedan od prioritetnih ciljeva udruga i liječnika.
Potreba za sustavnim promjenama u skrbi
Još tema koje vrijedi pročitati
Ovogodišnja europska kampanja pod motom “Premostimo jaz u skrbi” upozorava na kritične nedostatke u postojećim sustavima podrške. Prioriteti koji su istaknuti uključuju osiguravanje jasnih i dostupnih informacija odmah nakon postavljanja dijagnoze, kao i pristup specijaliziranom zdravstvenom osoblju, poput medicinskih sestara posebno educiranih za rad s oboljelima od Parkinsonove bolesti. Ključno je da se zdravstveni sustav kontinuirano prilagođava specifičnim potrebama pacijenata kako bi im se osigurao dostojanstven život i ravnopravan pristup svim potrebnim uslugama.
