Mnogi vrtlari ovih dana primjećuju isti problem – paprika je posađena, izgleda zdravo, ali jednostavno ne napreduje kako bi trebala. Listovi ostaju mali, rast je spor, a biljka djeluje “zamrznuto” tjednima nakon sadnje.
Iako se često misli da je problem u presadnicama, razlog je u većini slučajeva nešto sasvim drugo.
Paprika je jedna od najosjetljivijih kultura kada su u pitanju temperatura tla i vremenski uvjeti. Ako su noći još uvijek hladne, biljka će gotovo potpuno usporiti rast, čak i kada preko dana ima dovoljno sunca. Upravo zato mnoge paprike posađene prerano dugo stoje bez vidljivog napretka.
Velik problem može biti i previše vode. Paprika ne voli stalno mokro tlo, a pretjerano zalijevanje često dovodi do slabijeg razvoja korijena. Biljka tada izgleda umorno i stagnira, iako vrtlari misle da joj zapravo pomažu dodatnim zalijevanjem.
Još jedna česta pogreška je sadnja na mjestu gdje nema dovoljno direktnog sunca. Paprika traži toplinu i puno svjetlosti tijekom dana, a u sjeni ili polusjeni rast može biti znatno sporiji.
Na razvoj utječe i prehrana biljke. Ako u zemlji nedostaje kalija, fosfora ili dušika, paprika će teško razvijati nove listove i plodove. Mnogi vrtlari pretjeraju s dušikom pa dobiju puno zelenih listova, ali slabu biljku i malo plodova.
Važan detalj je i razmak između biljaka. Kada su posađene pregusto, paprika se bori za svjetlost i hranjive tvari, što dodatno usporava rast.
Iskusni vrtlari savjetuju strpljenje jer paprika često “stoji” dok ne dođu stabilnije temperature, a onda u kratkom vremenu naglo krene s rastom. Upravo zato svibanj zna biti varljiv mjesec za ovu osjetljivu biljku.
