Dodaci prehrani posljednjih su godina postali sastavni dio svakodnevice milijuna ljudi. Vitamini, minerali i različiti pripravci često se uzimaju kako bi se poboljšao imunitet, povećala energija ili nadoknadili nutritivni nedostaci. No stručnjaci upozoravaju da o njima i dalje kruže brojne zablude koje mogu dovesti do zdravstvenih problema.
Farmaceutkinja Wendy Lee upozorila je na trend poznat kao „vitamin-maxxing”, koji potiče ljude na uzimanje velikih količina dodataka prehrani u uvjerenju da će tako poboljšati zdravlje, izgled ili otpornost organizma. Prema njezinim riječima, upravo takav pristup može biti opasan.
Prvi i možda najrašireniji mit jest da je veća količina vitamina uvijek bolja. Stručnjaci upozoravaju da se vitamini topivi u mastima, poput vitamina A, D, E i K, mogu nakupljati u organizmu te u visokim dozama postati štetni. Prekomjeran unos vitamina D može dovesti do povišene razine kalcija i problema s bubrezima, dok se višak vitamina A povezuje s oštećenjem jetre i kostiju.
Druga česta zabluda jest da se sve potrebne hranjive tvari mogu dobiti iz dodataka prehrani. Iako dodaci mogu pomoći u određenim situacijama, oni ne mogu zamijeniti uravnoteženu prehranu. Voće, povrće, riba i druge cjelovite namirnice sadrže brojne korisne spojeve, vlakna i antioksidanse koje nije moguće u potpunosti nadomjestiti tabletama ili kapsulama.
Mnogi vjeruju i da vitamin C može spriječiti prehladu. Istraživanja pokazuju da to nije sasvim točno. Dodaci vitamina C kod nekih ljudi mogu neznatno skratiti trajanje simptoma, ali ne pružaju pouzdanu zaštitu od same bolesti. Istodobno, vrlo visoke doze mogu uzrokovati probavne smetnje i povećati rizik od bubrežnih kamenaca.
Još jedan mit odnosi se na uvjerenje da su svi „prirodni” dodaci automatski sigurni. Stručnjaci ističu da prirodno ne znači nužno i bezopasno. Pojedini vitamini, minerali i biljni pripravci mogu ulaziti u interakcije s lijekovima te mijenjati njihovo djelovanje. Poseban oprez preporučuje se osobama koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi, terapiju za štitnjaču ili određene antibiotike.
Farmaceutkinja upozorava i na rašireno mišljenje da bi svi trebali uzimati multivitamine. Iako određene skupine ljudi, poput trudnica, starijih osoba ili osoba s dokazanim nutritivnim manjkovima, mogu imati koristi od dodataka, većini zdravih odraslih osoba oni nisu nužno potrebni ako se hrane uravnoteženo.
Među popularnim zabludama nalazi se i tvrdnja da vitamini za energiju djeluju poput kave ili energetskih napitaka. Vitamini B skupine sudjeluju u stvaranju energije iz hrane, ali kod osoba koje nemaju manjak tih vitamina dodatci uglavnom neće stvoriti osjećaj trenutačnog naleta energije niti riješiti kronični umor.
Liječnici i farmaceuti zato sve češće upozoravaju da dodatke prehrani ne treba uzimati na svoju ruku, posebno u većim dozama. Savjetuju da se prije uvođenja novih dodataka prehrani razgovara s liječnikom ili ljekarnikom, osobito ako osoba već koristi lijekove ili ima kronične zdravstvene tegobe.
Prema stručnjacima, dodaci prehrani mogu biti korisni kada postoji stvarna potreba, ali nisu zamjena za zdravu prehranu niti jamstvo boljeg zdravlja. Upravo zato preporučene dnevne doze i stručni savjeti ostaju najvažniji putokaz za njihovu sigurnu primjenu.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
