Problem blokiranih računa u Hrvatskoj često započinje naizgled bezazlenim situacijama koje se s vremenom pretvaraju u nerješive financijske terete. Kao jedan od najeklatantnijih primjera ističe se sudbina mladića koji je, želeći pomoći ocu pri dobivanju gradskog stana, potpisao dokumentaciju koja ga je učinila suvlasnikom. Iako tamo nikada nije živio, godinama kasnije suočio se s blokadom računa i ovrhama zbog nagomilanog duga za komunalne usluge koji je premašio tisuću i sedamsto eura. Ovaj slučaj zorno prikazuje kako nedostatak komunikacije i pravna neupućenost mogu dovesti do dugotrajnih financijskih problema čak i kod osoba koje osobno nisu stvarale troškove. Većina drugih slučajeva ipak je manje zamršena te se uglavnom odnosi na nemogućnost otplate bankovnih kredita, kašnjenja u plaćanju telekomunikacijskih računa ili dugovanja prema agencijama za naplatu potraživanja.
Alarmantni podaci o zaduženosti građana
Službeni podaci pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter otkrivaju zabrinjavajuće trendove s kojima je Hrvatska ušla u 2026. godinu. Iako je broj blokiranih građana neznatno pao u odnosu na prethodnu godinu, ukupni iznos duga nastavio je rasti te je dosegnuo gotovo tri milijarde eura za glavnicu. Kada se tome pribroje kamate koje iznose više od milijardu eura, ukupni teret na leđima građana penje se na dramatičnih 4,2 milijarde eura. Posebno zabrinjava činjenica da prevladavaju dugotrajne blokade koje traju duže od godinu dana, što ukazuje na to koliko je teško izaći iz začaranog kruga ovrha. Čak i manji dugovi, koji ne prelaze iznos od 1327 eura, predstavljaju nepremostivu prepreku za desetke tisuća građana koji se nalaze u teškom socioekonomskom položaju.
Možda će vas zanimati
Pravni mehanizmi i izazovi stečaja potrošača
Zakon o stečaju potrošača osmišljen je kao alat koji bi građanima trebao omogućiti novi početak, no njegova primjena u praksi i dalje je ograničena. Fina po službenoj dužnosti šalje pozive potrošačima koji su u blokadi duže od tri godine za iznose do 2654 eura kako bi se očitovali o pokretanju jednostavnog postupka stečaja. Ako sud utvrdi da građanin nema imovinu veće vrijednosti, donosi se rješenje kojim se osoba oslobađa preostalih obveza. U slučajevima gdje postoji vrjednija imovina, imenuje se povjerenik koji je unovčuje u roku od godinu dana kako bi se namirili vjerovnici. Unatoč tim mogućnostima, broj realiziranih deblokada ostaje relativno nizak u usporedbi s ukupnim brojem blokiranih osoba, a dodatni problem predstavlja činjenica da se dio deblokiranih građana ubrzo ponovno nađe u istoj situaciji zbog ponavljanja starih obrazaca ponašanja.
Razlozi nepovjerenja u sustav deblokade
Glavni razlozi zbog kojih se građani rijetko odlučuju na pokretanje stečaja leže u kombinaciji neinformiranosti i straha. Mnogi se boje da će u postupku izgubiti nekretninu u kojoj žive ili da će ostati bez minimalnih primanja potrebnih za goli život. Strah od nepoznatog pravnog procesa i nepovjerenje u institucije često su jači od želje za deblokadom računa. Pučka pravobraniteljica ističe da je upravo edukacija i pružanje jasnih informacija ključno kako bi se građani ohrabrili na korištenje zakonskih rješenja koja im stoje na raspolaganju. Bez sustavne podrške i boljeg razumijevanja procesa, Hormuški tjesnac osobnih financija za mnoge će i dalje ostati nepremostiva zapreka.
