Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku za siječanj 2026. godine pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1.511 eura. Na godišnjoj je razini taj iznos nominalno viši za 8,5 posto, dok realni porast, kada se uračuna utjecaj cijena, iznosi 4,9 posto.
Iako ovi brojevi sugeriraju snažan uzlazni trend u odnosu na prosinac protekle godine, detaljnija analiza distribucije primanja otkriva znatno složeniju sliku životnog standarda u Hrvatskoj. Dok statistički prosjek raste, on je i dalje uvelike pod utjecajem visokih primanja u malobrojnim sektorima, što zamagljuje činjenicu da većina građana i dalje raspolaže znatno skromnijim iznosima.
Medijalna plaća kao stvarnije mjerilo životnog standarda
Puno precizniji uvid u to koliko doista zarađuje prosječni radnik pruža podatak o medijalnoj neto plaći, koja je za siječanj iznosila 1.304 eura. Taj iznos predstavlja točnu sredinu distribucije, što znači da polovina zaposlenih u državi prima manje, a polovina više od toga. Razlika od preko 200 eura između prosjeka i medijana jasno ukazuje na neravnomjernost u raspodjeli dohotka.
Kada se promatra šira slika, podaci o decilima pokazuju da čak deset posto zaposlenih preživljava s plaćom do 859 eura, dok trideset posto radnika mjesečno ne uprihodi više od 1.048 eura neto. Zapravo, oko dvije trećine svih zaposlenih u Hrvatskoj prima plaću koja je niža od službenog državnog prosjeka, što potvrđuje da visoke plaće manjine značajno podižu statistički rezultat.
Jaz između zračnog prijevoza i tekstilne industrije
Razlike u primanjima najočitije su kada se usporede najplaćenija i najslabije plaćena zanimanja. Najviša prosječna mjesečna neto plaća zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza, gdje zaposlenici u prosjeku primaju 2.352 eura. S druge strane ljestvice nalazi se proizvodnja odjeće, sektor u kojem radnici primaju najniži prosjek od svega 986 eura, što je iznos koji se jedva približava pragu od tisuću eura. Sličan se omjer zrcali i u bruto iznosima, gdje prosjek na razini države iznosi 2.114 eura, ali uz drastična odstupanja između visokotehnoloških i uslužnih sektora u odnosu na radno intenzivne prerađivačke djelatnosti.
Radni sati i cijena rada po satu
U siječnju ove godine radnici su u prosjeku odradili 174 plaćena sata, što je blagi pad u odnosu na prosinac prethodne godine. Prosječna isplaćena neto plaća po satu iznosila je 8,46 eura, što predstavlja rast od 13 posto u odnosu na siječanj prošle godine. Najveći broj plaćenih sati ostvaren je u vodnom prijevozu, dok je najmanje radnih sati zabilježeno u djelatnostima socijalne skrbi bez smještaja. Ovi podaci o satnici dodatno potvrđuju dinamiku tržišta rada u kojem se, unatoč nominalnom rastu primanja, radnici i dalje suočavaju s različitim opterećenjima i velikim razlikama u cijeni njihova rada ovisno o specifičnosti sektora u kojem su zaposleni.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
