Prve ozbiljnije vrućine mnogima najprije ne naprave problem vani, nego u vlastitom domu. Stanovi i kuće već se tijekom prijepodneva počinju zagrijavati, a ako se toplina jednom “uvuče” u prostor, navečer ju je puno teže izbaciti. Upravo zato najvažnije mjere treba napraviti prije nego što temperatura poraste, a ne tek kada stan već postane neugodno vruć.
Najčešća pogreška je otvaranje prozora tijekom najtoplijeg dijela dana. Iako se čini logično “pustiti zrak”, ako je vani toplije nego unutra, u prostor zapravo ulazi vrući zrak. Preporuke HZJZ-a i DHMZ-a navode da se dom najbolje rashlađuje hladnijim noćnim i ranim jutarnjim zrakom, kada je vanjska temperatura niža. Tada treba otvoriti prozore i rolete, a tijekom dana prozore zatvoriti i spustiti rolete, osobito na strani okrenutoj prema suncu.
Najbolje je stan provjetriti rano ujutro, dok su zidovi, podovi i zrak još relativno hladni. Ako je moguće, treba napraviti propuh na nekoliko minuta, otvoriti prozore na suprotnim stranama stana i zatim ih zatvoriti prije nego sunce počne jače grijati. Nakon toga rolete, zavjese ili tende treba držati spuštenima, posebno na južnim i zapadnim prozorima, jer upravo oni tijekom dana najviše zagrijavaju prostor.
DHMZ u preporukama za toplinske valove navodi da bi idealno bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 stupnja danju i ispod 24 stupnja noću, što je posebno važno za djecu, starije osobe i kronične bolesnike. Preporučuje se i mjerenje sobne temperature tijekom dana, primjerice ujutro, oko 13 sati i navečer nakon 22 sata, kako bi se pratilo koliko se prostor stvarno zagrijava.
Veliku razliku mogu napraviti i sitnice koje ljudi često zanemare. Električni uređaji koji nepotrebno rade stvaraju dodatnu toplinu, osobito računala, televizori, pećnice, rasvjeta i punjači. HZJZ savjetuje da se tijekom vrućih dana isključi što je više moguće električnih uređaja i umjetnih svjetala u domu.
Kuhanje u najtoplijem dijelu dana također može dodatno zagrijati stan. Ako je moguće, obroke je bolje pripremiti ranije ujutro ili kasnije navečer, a tijekom dana birati lakšu hranu koja ne zahtijeva dugo korištenje pećnice. Pećnica i štednjak mogu u kratkom vremenu podići temperaturu u kuhinji, osobito u manjim stanovima.
Ventilator može pomoći, ali ne hladi zrak kao klima-uređaj. On samo pokreće zrak i olakšava isparavanje znoja s kože, zbog čega se osoba osjeća ugodnije. Zato ga je najbolje koristiti dok je osoba u prostoriji, a ne ostavljati da satima radi u praznoj sobi. U večernjim satima, kada je vani svježije, ventilator može pomoći da se hladniji zrak brže povuče kroz prostor.
Ako se koristi klima-uređaj, ne treba pretjerivati s preniskim temperaturama. Prevelika razlika između vanjske i unutarnje temperature može biti neugodan šok za organizam, osobito kod starijih osoba, djece i ljudi s kroničnim bolestima. Cilj nije napraviti hladan prostor, nego ugodan i siguran prostor u kojem se tijelo može odmoriti od vrućine.
Posebnu pažnju treba obratiti na spavaće sobe. Ako se prostor pregrije tijekom dana, san može biti lošiji, a tijelo se teže oporavlja. Zato je dobro spavaću sobu držati zamračenom, prozračiti je tek kada vanjska temperatura padne i koristiti laganu posteljinu. U najtoplijim danima pomaže i uklanjanje nepotrebnih deka, prekrivača i tamnih tkanina koje zadržavaju toplinu.
Osobe koje žive u potkrovljima ili stanovima okrenutima prema jugu i zapadu najčešće prve osjete problem. Takvi se prostori mogu vrlo brzo zagrijati, pa je još važnije reagirati rano. Vanjska zaštita od sunca, poput tendi, sjenila ili roleta, učinkovitija je od unutarnjih zavjesa jer zaustavlja sunčeve zrake prije nego što zagriju staklo i prostoriju.
Vrućina nije samo pitanje neugode. Kada se stan ne može rashladiti ni tijekom noći, tijelo je pod većim opterećenjem, san je lošiji, a kod osjetljivijih osoba mogu se javiti iscrpljenost, glavobolja, vrtoglavica i dehidracija. Zato treba piti dovoljno tekućine, izbjegavati alkohol i teške obroke te se rashlađivati mlakom vodom ako prostor postane prevruć.
Najvažnije pravilo za prve vruće dane jednostavno je: dom se od topline štiti unaprijed. Prozore treba otvoriti dok je vani svježije, zatvoriti ih prije porasta temperature, spustiti rolete, smanjiti rad uređaja i ne čekati da se prostor pregrije. Kada se toplina jednom nakupi u zidovima i namještaju, puno ju je teže izbaciti nego spriječiti da uopće uđe.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
