Dok se iščekuje službeno rješenje o otvaranju istrage protiv Vedrana Pavleka i ostalih čelnika Hrvatskog skijaškog saveza, u pravosudnim krugovima nameće se pitanje tko je zapravo pokrenuo ovaj proces. Iako domaće institucije naglašavaju vlastiti angažman, dio informacija upućuje na to da je put do zagrebačkog ureda Saveza vodio preko Italije i ureda Europskog javnog tužitelja (EPPO). Istraživačka novinarka Ana Raić u programu N1 Studio uživo kod Hrvoja Krešića dodatno je rasvijetlila pozadinu slučaja koji otvara nova pitanja o suradnji između DORH-a i europskih istražitelja.
Postoji opravdana sumnja da je uhićenje logističara Nenada Erora na granici s Italijom s torbom punom gotovine bilo tek završnica šire europske akcije pod nazivom operacija Nebula. Raić ističe jasnu poveznicu između slučaja koji je otkrilo europsko tužiteljstvo i ovog skandala, pri čemu je jedna od uhićenih osoba, slovačka državljanka, izravna spona s fiktivnim tvrtkama koje su godinama ispostavljale račune Savezu. Iako se ovdje ne radi o izravnoj krađi europskih sredstava, EPPO je nadležan za prekogranične porezne prijevare teže od deset milijuna eura. Budući da se sumnja na izvlačenje gotovo 30 milijuna eura iz Saveza, europski tužitelji imali su čvrstu zakonsku osnovu za djelovanje.
Dok su roditelji vrhunskih skijaša, poput obitelji Ljutić, godinama slušali opravdanja o nedostatku sredstava, istražitelji sumnjaju da se novac trošio na privatne nekretnine i luksuz. U tom se kontekstu spominje luksuzna vila Vedrana Pavleka u Španjolskoj, čija je prodaja navodno ubrzana neposredno prije izbijanja afere. Prema navodima Ane Raić na N1 televiziji, unutar Saveza su se plaće i naknade godinama isplaćivale u gotovini radi izbjegavanja davanja državi, dok su se službenim karticama kupovali skupocjeni predmeti za treće osobe. Činjenica da su dokazi prvo prošli kroz filtre stranih istražitelja sugerira da je domaće pravosuđe reagiralo tek nakon što su informacije postale prevelike da bi ostale skrivene u ladicama.
Možda će vas zanimati
Posebno zabrinjava podatak da je renomirana revizorska kuća godinama potpisivala financijska izvješća Saveza bez značajnih primjedbi. Postavlja se pitanje kako su domaće kontrolne institucije previdjele more lažnih faktura koje su europski istražitelji s lakoćom detektirali kao jasan kriminalni obrazac. Ana Raić zaključuje kako ovaj slučaj potvrđuje sumnje o institucionalnom otporu u kontekstu suradnje s EPPO-om. Konačni ishod istrage pokazat će hoće li se odgovornost zadržati samo na izvršiteljima ili će proces dublje zahvatiti političko-sportske strukture koje su ovakav netransparentan sustav godinama podržavale.
