Sudovi napadačima na službene osobe izriču preblage kazne, najčešće uvjetne, upozoreno je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, koja je bila posvećena sudskoj praksi i kaznenopravnim, društvenim i sigurnosnim aspektima kaznenog djela prisile prema službenoj osobi.
Predsjednik Odbora Nikola Grmoja iz Mosta upozorio je na podatke prema kojima između 72 i 81 posto osuđenih počinitelja dobiva uvjetnu kaznu zatvora. Istaknuo je i da raste broj kaznenih prijava za to kazneno djelo, kao i broj osuđujućih presuda, koji je s 77 u 2020. godini porastao na 135 u 2025. godini.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, koje je Grmoja iznio, sudske odluke u najvećem su postotku osuđujuće, no kod sankcija se najčešće izriču kazne zatvora koje su u velikom broju slučajeva uvjetne. U 77 posto slučajeva riječ je o uvjetnim osudama, dok se 70 posto kazni odnosi na zatvor od šest do 12 mjeseci, 15 posto na kazne od tri do šest mjeseci, a 10 posto na kazne od jedne do dvije godine, iako zakon predviđa kaznu do pet godina zatvora.
Grmoja je rekao da su najčešće žrtve takvih napada policijski službenici, koji su svakodnevno izloženi rizicima. Naveo je da ga je na sazivanje sjednice potaknuo slučaj brutalnog napada marokanskog državljanina na hrvatsku policajku, nakon kojeg je napadač osuđen na uvjetnu kaznu, što je izazvalo brojne kritike.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da Hrvatska za to kazneno djelo ima predviđene kazne strože od prosjeka Europske unije, ali da se u praksi izriču blaže sankcije. Naglasio je da se u takvim slučajevima ne radi samo o napadu na pojedinca, nego i na institucije pravne države.
Božinović je iznio podatak da su u 2025. godini evidentirana 273 kaznena djela napada na službenu osobu, od čega su 252 bila napadi na policijske službenike. Od 2021. do 2026. evidentirano je ukupno 1269 takvih kaznenih djela, uključujući 1136 napada na policijske službenike.
Predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda Dražen Tripalo branio je sudsku praksu, istaknuvši da sudovi ne vode kaznenu politiku te da javnost često premalo čita obrazloženja presuda. Poručio je da sud prilikom odmjeravanja kazne mora uzeti u obzir sve okolnosti kaznenog djela, stupanj krivnje i svrhu kažnjavanja.
Predstavnik Udruge hrvatskih sudaca Marin Mrčela rekao je da političari ne bi trebali komentirati nepravomoćne sudske presude niti davati preporuke kako bi sudovi trebali suditi. Grmoja je, s druge strane, poručio da su svi podložni kritici.
Grmoja je rekao i da bi volio da se tematska sjednica mogla održati prije ubojstva mladića u Drnišu te dodao kako bi, prema njegovu mišljenju, “priča bila drugačija” da je napadnuto onoliko sudaca koliko i policajaca.
Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić poručio je da su policijski službenici ogorčeni i da se pitaju stoji li država iza njih. Upozorio je da se najviše žale na kaznenu politiku koju ne doživljavaju kao odvraćajuću, nego kao simboličnu.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je da napadima nisu izloženi samo policijski službenici, nego i zdravstveni i socijalni radnici te medijski djelatnici.
Rasprava je ponovno otvorila pitanje odnosa pravosuđa prema napadima na službene osobe, ali i širu temu povjerenja u sustav, zaštite onih koji rade javne poslove i granice između političke kritike sudskih odluka i neovisnosti pravosuđa.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
