
Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju kontinuirani porast broja korisnika koji uz vlastitu mirovinu primaju i dio obiteljske mirovine. Prema siječanjskim statistikama, ovo pravo ostvaruje 116.031 umirovljenik, što je povećanje od gotovo pet tisuća korisnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prosječna mirovina onih koji koriste ovaj model iznosi 604 eura, dok sam dodatak na temelju pokojnog supružnika u prosjeku iznosi 122 eura. Zanimljiv je i demografski profil korisnika koji otkriva da su u 80 posto slučajeva riječ o udovicama, dok muškarci čine tek petinu ukupnog broja primatelja.
Prosječni korisnik ovog prava ima 78 godina života i iza sebe ima 31 godinu radnog staža. Razlog visokoj dobnoj granici leži u zakonskom uvjetu, prema kojem osoba mora imati navršenih 65 godina života kako bi uopće mogla zatražiti isplatu dijela obiteljske mirovine uz svoja osobna primanja. Najveći dio korisnika, njih gotovo 90 tisuća, nalazi se u kategoriji starosnih umirovljenika, dok ostatak čine korisnici prijevremenih i invalidskih mirovina, ali i umirovljene vojne osobe te primatelji mirovina prema ugovorima s HVO-om.
Značajne razlike u isplatama prema županijama
Geografska raspodjela podataka otkriva velike razlike u iznosima dodatka ovisno o mjestu prebivališta. Očekivano, najveći prosječni dodatak od 127 eura ostvaruju umirovljenici u Gradu Zagrebu, a u stopu ih prati Primorsko-goranska županija. Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se Koprivničko-križevačka županija, gdje je ovaj prosjek najniži i iznosi 93 eura. Više hrvatskih županija, među kojima su Ličko-senjska, Međimurska i Vukovarsko-srijemska, također bilježe prosječne iznose niže od 100 eura, što dodatno oslikava razlike u standardu i visini plaća iz kojih su te mirovine u prošlosti generirane.
Ovaj model, koji iznosi 27 posto mirovine pokojnog bračnog druga, uveden je s jasnim ciljem zaštite samaca od rizika siromaštva u starijoj životnoj dobi. Važno je napomenuti da postoji i gornji limit za ostvarivanje ovog prava, pa tako na dio obiteljske mirovine ne mogu računati oni čija osobna primanja premašuju iznos od 1.053,6 eura. Uvođenje ove mogućnosti značajno je smanjilo broj klasičnih obiteljskih mirovina jer se umirovljenicima sada češće isplati zadržati vlastitu mirovinu uz pripadajući zakonski dodatak.
L.O.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]

