Građane koji podižu potrošačke kredite očekuju važne promjene. Hrvatska bi trebala dobiti novi Zakon o potrošačkim kreditima, kojim se uvode stroža pravila za banke i druge kreditore, veća zaštita potrošača te jasnije informacije prije potpisivanja ugovora.
Prijedlog zakona Vlada je uputila u saborsku proceduru, a Hrvatski sabor ga je krajem svibnja prihvatio u prvom čitanju. To znači da se prijedlog vraća predlagatelju radi pripreme konačne verzije zakona.
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na zabranu takozvanog vezanja usluga. U praksi to znači da se odobravanje kredita više ne bi smjelo uvjetovati time da građanin prenese plaću ili primanja u određenu banku, ako to nije nužno za sam kreditni proizvod.
Možda će vas zanimati
Time bi se trebala zaustaviti praksa u kojoj građani, kako bi dobili kredit ili povoljnije uvjete, moraju otvoriti račun, prenijeti primanja ili uzeti dodatne proizvode koje možda ne žele.
Novi zakon trebao bi donijeti i stroža pravila oglašavanja kredita. Banke, kreditne institucije i drugi vjerovnici morat će jasnije prikazivati uvjete, troškove i obveze koje potrošač preuzima. Cilj je da građani prije sklapanja ugovora imaju potpuniju sliku o tome koliko ih kredit stvarno košta.
Posebno se pooštrava i procjena kreditne sposobnosti. Iz Ministarstva financija ranije su poručili da cilj nije građanima onemogućiti pristup kreditima, nego spriječiti odobravanje kredita osobama koje ga realno ne mogu otplaćivati. Drugim riječima, više pažnje trebalo bi se posvetiti tome može li korisnik kredita dugoročno podnijeti ratu bez ulaska u ozbiljne financijske probleme.
Važna promjena je i širenje primjene zakona na nove oblike potrošačkog kreditiranja. Pravila se više neće odnositi samo na klasične bankovne kredite, nego i na neke oblike kreditiranja koje nude druge pravne osobe, primjerice teleoperateri kod prodaje mobitela na rate.
Vlada je posebno istaknula da se dio nenaplaćenih dugovanja građana odnosi upravo na takve oblike “beskamatnih kredita”, kod kojih građani često ne doživljavaju kupnju na rate kao klasično zaduženje, iako ona u konačnici stvara financijsku obvezu.
Novim zakonom uvodi se i takozvano pravo na zaborav za bivše onkološke bolesnike. To se odnosi na situacije u kojima se uz potrošački kredit ugovara i osiguranje. Cilj je da osobe koje su preboljele onkološku bolest, nakon određenog vremena i pod propisanim uvjetima, ne budu automatski dovedene u nepovoljniji položaj pri ugovaranju osiguranja povezanog s kreditom.
Predviđa se i sustav besplatnog savjetovanja o dugu za potrošače koji imaju poteškoće s otplatom kredita ili bi se u njima mogli naći. Tu bi važnu ulogu trebala imati Fina, uz mogućnost sudjelovanja neprofitnih organizacija.
Još tema koje vrijedi pročitati
Hrvatska narodna banka trebala bi dobiti jedinstvenu nadležnost nad izdavanjem odobrenja vjerovnicima i kreditnim posrednicima u potrošačkom kreditiranju te nadzor nad njihovim radom. Ako HNB utvrdi da netko pruža takve usluge bez potrebnog odobrenja, o tome bi morao obavijestiti Državno odvjetništvo i druga nadležna tijela.
Promjene dolaze u sklopu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim pravilima o potrošačkim kreditima. Cilj je povećati transparentnost, smanjiti rizik neodgovornog zaduživanja i osigurati da građani prije ulaska u kredit znaju sve ključne troškove i obveze koje preuzimaju.
Za građane to u praksi znači više informacija, manje skrivenih uvjeta i jaču zaštitu kod podizanja kredita. Za banke i druge kreditore znači stroža pravila, više odgovornosti i manje prostora za prakse koje su do sada potrošače često stavljale u slabiji položaj.
