Odluka o prihvaćanju nove poslovne ponude jedna je od rijetkih stvari koja je u potpunosti pod vašom kontrolom, a upravo ona može biti presudna u izbjegavanju sindroma izgaranja. Izgaranje na poslu, popularno zvano burnout, postalo je kronični problem mentalnog zdravlja uzrokovan nekontroliranim stresom. Istraživanja pokazuju da su zaposlenici koji prolaze kroz ovo stanje čak 22 puta više pod stresom i tjeskobom od svojih kolega, a fizička i mentalna iscrpljenost često se opisuju kao „rad s praznim spremnikom“.
Osim pada produktivnosti, kronični stres izravno utječe na zdravlje srca i životni vijek. Stručnjaci stoga savjetuju da kandidati već tijekom selekcijskog postupka obrate pažnju na signale koji ukazuju na toksičnu radnu kulturu ili, s druge strane, na zdravo radno okruženje.
Crvene zastavice: Menadžeri bez empatije i „fetišizacija“ rada
Prvi alarm za uzbunu su menadžeri koji nisu obučeni prepoznati znakove izgaranja. Oliver Suendermann, klinički direktor startupa Intellect, ističe kako neki nadređeni još uvijek vjeruju da burnout nije stvaran problem, već da se zaposlenici samo trebaju „sabrati“ i raditi više. Takav stav menadžmenta siguran je put prema masovnom nezadovoljstvu tima.
Još jedna opasna „crvena zastavica“ je očekivanje stalne dostupnosti. Poslodavci koji šalju poruke i upućuju pozive izvan radnog vremena brišu granicu između privatnog i poslovnog života. Trenerica Emily Ballesteros objašnjava da zdravo odvajanje vremena omogućuje regeneraciju, dok stalna dostupnost vodi do identitetske krize u kojoj posao postaje jedino mjerilo osobne vrijednosti. Posebno je pogubna pohvala za pretjerani rad. Kada se „jurnjava za uzvišenošću“ i prekovremeni sati slave, očekivanja se postavljaju nerealno visoko, što dugoročno rezultira potpunim slomom zaposlenika.
Zelene zastavice: Ulaganje u ljude i podrška nadređenih
Srećom, postoje i poslodavci koji aktivno promiču mentalno zdravlje. „Zelena zastavica“ broj jedan je ulaganje u edukaciju i vještine zaposlenika. Tvrtke koje organiziraju radionice o komunikaciji i upravljanju sukobima stvaraju čvršće radne odnose, što izravno smanjuje razinu stresa u uredu.
Dobar je znak i kada nadređeni svojim djelima pokazuju ono što očekuju od tima te kada je traženje pomoći uobičajena praksa, a ne znak slabosti. Najvažnija odlika zdravog radnog mjesta je podrška – kada je nadređenima prioritet stanje i dobrobit njihovih ljudi, a ne samo brojke. Stručnjaci zaključuju kako je ključ borbe protiv izgaranja u postavljanju vlastitih prioriteta i osvještavanju činjenice da je u redu zatražiti pomoć prije nego što spremnik postane potpuno prazan.
L.O.
