Srpanj mnogi vrtlari povezuju isključivo s berbom rajčica, paprika, krastavaca i tikvica, ali vrtna sezona još nije ni približno završena. Gredice koje su ostale prazne nakon vađenja mladog krumpira, češnjaka, luka, graška ili ranih salata mogu se ponovno iskoristiti za sjetvu povrća koje će dozrijevati krajem ljeta i tijekom jeseni.
Takav način uzgoja naziva se sukcesivna ili druga sjetva. Omogućuje da se ista površina iskoristi za dvije kulture u jednoj sezoni, a pravilnim odabirom povrća svježa berba može se produžiti sve do prvih mrazova. Stručne vrtlarske preporuke potvrđuju da se tijekom srpnja mogu sijati brojne korjenaste i lisnate kulture, kao i neke vrste koje brzo dozrijevaju.
Jedan od najboljih izbora za srpanj su niske mahune. Odaberu li se rane sorte, od sjetve do berbe često im je potrebno približno dva mjeseca. Najsigurnije ih je posijati tijekom prve polovice srpnja, osobito u kontinentalnim krajevima, kako bi biljke stigle razviti mahune prije hladnijih jesenskih noći. Na obali i u toplijim područjima rok sjetve može biti nešto dulji.
Možda će vas zanimati
Ponovno se može posijati i mrkva, ali prednost treba dati ranim sortama s kraćim razdobljem dozrijevanja. Sjeme mrkve sporo klija pa je tijekom srpanjskih vrućina najvažnije spriječiti isušivanje površinskog sloja zemlje. Gredicu je dobro zaliti prije sjetve, sjeme plitko prekriti rahlim tlom, a površinu zatim održavati stalno vlažnom. Ne smije se dopustiti da se na zemlji stvori tvrda, suha pokorica.
Cikla je također dobar izbor za ljetnu sjetvu. Mladi listovi mogu se koristiti za salate, dok se korijen vadi tijekom jeseni. Sjeme je najbolje sijati u dovoljno vlažnu i rahlu zemlju, a nakon nicanja biljke prorijediti kako bi korijen imao dovoljno prostora za razvoj.
Blitva posijana u srpnju može davati mlade listove već krajem ljeta, a u blažim krajevima nastaviti rasti i tijekom jeseni. Dobro podnosi nešto niže temperature, ali u fazi klijanja i razvoja mladih biljaka traži dovoljno vlage. U pregustim redovima slabije se razvija pa je nakon nicanja treba prorijediti.
Tijekom srpnja mogu se sijati ljetne sorte salate koje sporije odlaze u cvijet. Klasične proljetne sorte na visokim temperaturama često brzo stvaraju cvjetnu stabljiku, postaju gorke i ne razviju kvalitetnu glavicu. Zato treba potražiti sorte namijenjene ljetnom uzgoju, sijati ih na mjestu koje je tijekom najtoplijeg dijela dana djelomično zasjenjeno te redovito zalijevati. Sukcesivna sjetva u manjim količinama svakih desetak dana može osigurati postupnu berbu umjesto velike količine salate odjednom.
Za jesensku berbu mogu se posijati i endivija te radič. Njima odgovara razvoj u razdoblju kada dani postupno postaju kraći, a temperature niže. U toplijim krajevima sjetvu je često bolje ostaviti za drugu polovicu srpnja kako mlade biljke ne bi bile izložene najjačem toplinskom stresu.
Rotkvice se također mogu uzgajati u drugom dijelu sezone, ali s njihovom sjetvom ne treba žuriti tijekom velikih vrućina. U vrućoj i suhoj zemlji često brzo odlaze u cvijet, postaju ljute i ne razvijaju pravilan korijen. Bolji rezultati postižu se krajem srpnja ili početkom kolovoza, kada su noći nešto svježije. Preporučuje se lagano zasjenjeno mjesto i ujednačeno vlažna zemlja.
Krajem srpnja mogu se sijati i repa, rikola te pojedine azijske lisnate vrste poput pak choija, mizune i kineskog kupusa. Te kulture brzo rastu, ali ih tijekom velikih vrućina mogu napasti buhači, sitni kukci koji na mladim listovima ostavljaju brojne rupice. Zaštitna mreža postavljena odmah nakon sjetve može znatno smanjiti štetu.
Još tema koje vrijedi pročitati
Prije druge sjetve s gredice treba ukloniti ostatke prethodne kulture i korov, a zemlju plitko prorahliti. Može se dodati tanak sloj zrelog komposta, ali nije poželjno pretjerivati sa svježim stajskim gnojem ili dušičnim gnojivima. Previše dušika potiče bujan rast listova, dok korjenasto povrće može razviti nepravilne ili račvaste korijene.
Najveći izazov srpanjske sjetve nije odabir povrća, nego očuvanje vlage. Sjeme se nalazi vrlo blizu površine i može propasti nakon samo nekoliko sati u potpuno suhoj zemlji. Zato je najbolje sijati predvečer, zalijevati blagim mlazom te tijekom klijanja zemlju provjeravati svakoga dana. Lagana mreža za zasjenjivanje, agrotekstil ili jednostavan zaklon od podnevnog sunca mogu pomoći dok biljke ne ojačaju.
Rokove sjetve ipak treba prilagoditi području u kojem se vrt nalazi. U hladnijim kontinentalnim i planinskim krajevima prednost imaju kulture kratke vegetacije, dok je na obali zbog duge i blage jeseni izbor znatno širi. Važno je provjeriti koliko je pojedinoj sorti potrebno od sjetve do berbe i usporediti taj podatak s približnim dolaskom prvih jesenskih mrazova.
