Obilna ljetna kiša vrtu može donijeti prijeko potrebno osvježenje, ali i niz problema koji se ne vide odmah. Natopljeno tlo, polegnute biljke, ispucali plodovi, puževi i razvoj gljivičnih bolesti samo su neke od posljedica koje se mogu pojaviti već tijekom sljedećih nekoliko dana.
Najvažnije je ne žuriti u vrt čim kiša prestane. Hodanje po potpuno mokrim gredicama sabija zemlju i istiskuje zrak iz prostora oko korijena. Posebno treba izbjegavati kopanje, okopavanje i čupanje biljaka dok se zemlja lijepi za obuću i alat. Pričekajte da se površinski sloj lagano prosuši, ali ne toliko da se tlo potpuno stvrdne.
Prvi obilazak vrta ipak možete napraviti odmah. Provjerite jesu li se na gredicama stvorile lokve i stoji li voda oko stabljika. Kratkotrajno zadržavanje vode većini biljaka neće ozbiljno naštetiti, ali ako korijen danima ostane u natopljenoj zemlji, može početi propadati. Manje kanale za odvodnju napravite samo ondje gdje voda nema prirodan izlaz, bez dubokog kopanja uz same biljke.
Možda će vas zanimati
Posebnu pozornost obratite na rajčice, paprike, krastavce, tikvice i visoki grah. Jak pljusak i vjetar mogu saviti stabljike, olabaviti potpornje ili spustiti lišće na mokru zemlju. Biljke pažljivo uspravite i ponovno ih privežite mekanom vezicom. Nemojte vezati prečvrsto jer stabljike tijekom ljeta brzo rastu i debljaju se.
Listove i izdanke koji su slomljeni, jako oštećeni ili leže na zemlji najbolje je ukloniti čistim škarama. Ne treba nakon svake kiše potpuno ogoliti biljku. Zdravo lišće potrebno joj je za rast, a pretjerano uklanjanje stvara nove rane kroz koje mogu ući uzročnici bolesti.
Nakon obilne kiše povećava se opasnost od razvoja plamenjače, pepelnice, sive plijesni i drugih gljivičnih bolesti. Vlažno lišće i topao zrak stvaraju povoljne uvjete za njihovo širenje. Biljke stoga treba redovito pregledavati, osobito donju stranu listova. Sumnjivi znakovi su tamne ili žute pjege, sivkasta prevlaka, uvijanje lišća i brzo sušenje pojedinih dijelova.
Zaražene listove uklonite i nemojte ih ostavljati na gredici. Ako su biljke već ranije pokazivale znakove bolesti, nakon što se lišće osuši može se primijeniti dopušteno sredstvo za zaštitu bilja prema uputama proizvođača. Prskanje mokrih biljaka ili neposredno prije nove kiše uglavnom nema smisla jer se pripravak može isprati.
Rajčice nakon naglog priljeva vode često pucaju. To se događa kada plodovi nakon sušnijeg razdoblja odjednom prime veliku količinu vode i brže se šire nego što kožica može podnijeti. Napuknute plodove uberite što prije. Ako nema truleži, neugodnog mirisa ni plijesni, mogu se odmah iskoristiti za kuhanje, umak ili juhu. Oštećene plodove ne treba dugo čuvati.
Zrele krastavce, tikvice, paprike i mahune također je dobro ubrati nakon kiše. Vlažni i prezreli plodovi brže propadaju, a redovita berba potiče biljke na stvaranje novih cvjetova i plodova.
Kiša često na površinu izvuče puževe golaće. Najaktivniji su navečer i rano ujutro, kada je tlo još vlažno. Pregledajte prostor ispod dasaka, posuda, gustog lišća i malča. Mladi kupus, salata, blitva, tikvice i tek posađene biljke posebno su osjetljivi. Ručno skupljanje nakon kiše jedan je od najjednostavnijih načina da se njihov broj smanji.
Još tema koje vrijedi pročitati
Korov će nakon kiše početi rasti mnogo brže, ali upravo ga je tada lakše ukloniti. Pričekajte da se tlo malo prosuši pa korov čupajte zajedno s korijenom. U potpuno mokroj zemlji često se otkine samo nadzemni dio, dok korijen ostane i nastavi rasti. Kod jednogodišnjeg korova dovoljno je plitko okopavanje, ali samo kada se zemlja više ne lijepi za alat.
Malč provjerite, ali ga nemojte automatski uklanjati. Sloj slame, suhe trave ili usitnjene kore pomaže da se sačuva vlaga i spriječi stvaranje tvrde pokorice. Problem nastaje ako je malč vrlo debeo, natopljen i priljubljen uz stabljike. Tada ga malo razmaknite kako bi zrak mogao cirkulirati i kako se oko biljaka ne bi razvila trulež.
Nakon obilne kiše vrt najčešće ne treba ponovno zalijevati nekoliko dana. Nemojte se voditi samo izgledom površine. Zabodite prst ili drveni štapić nekoliko centimetara u zemlju. Ako je tlo ispod površine još vlažno, zalijevanje odgodite. Previše vode može biti jednako štetno kao i suša, osobito za papriku, luk, češnjak i začinsko bilje.
S prihranom također nije potrebno žuriti. Jaka kiša može isprati dio hranjivih tvari, osobito u pjeskovitom tlu, ali gnojivo se ne dodaje dok je zemlja potpuno natopljena. Pričekajte nekoliko dana i promatrajte biljke. Ako lišće počne blijedjeti, rast se uspori ili se pojave drugi jasni znakovi nedostatka hranjiva, može se primijeniti blaža prihrana.
Najkorisnije što nakon kiše možete učiniti jest osigurati biljkama više zraka, ukloniti oštećene dijelove, ubrati zrele plodove i nekoliko dana pažljivo pratiti promjene. Većina povrća dobro će podnijeti kratkotrajno nevrijeme ako voda ne ostane stajati oko korijena i ako se na vrijeme uoče prvi znakovi bolesti.
