Hladnjak mnogima djeluje kao mjesto u koje se hrana samo spremi i time je posao završen. Nakon kupnje, ostataka ručka ili pripreme za nekoliko dana, namirnice se često naguraju gdje god ima mjesta. Ipak, način na koji punimo hladnjak može jako utjecati na trajnost hrane, mirise, kvarenje i sigurnost onoga što jedemo.
Najčešća pogreška je pretrpan hladnjak. Kada su police pune do kraja, hladan zrak ne može normalno kružiti. Hrana koja stoji uz stražnju stijenku može se previše hladiti ili čak smrzavati, dok namirnice na drugim mjestima mogu ostati toplije nego što bi trebale.
Hladnjak najbolje radi kada između namirnica ima malo prostora. To ne znači da police trebaju biti prazne, ali ne bi trebalo gurati lonce, zdjele, boce i pakiranja tako da zrak nema kamo prolaziti. Ako hladnjak jedva zatvarate, velika je šansa da se hrana neće hladiti ravnomjerno.
Možda će vas zanimati
Druga velika pogreška je držanje osjetljivih namirnica u vratima hladnjaka. Vrata su najtopliji i najnestabilniji dio jer se temperatura mijenja svaki put kada se hladnjak otvori. Zato ondje nije najbolje držati mlijeko, svježe vrhnje, jaja ili osjetljive mliječne proizvode, iako mnogi upravo to rade.
Vrata hladnjaka prikladnija su za namirnice koje bolje podnose promjene temperature, poput umaka, senfa, kečapa, sokova, vode ili teglica koje nisu toliko osjetljive. Mlijeko, jaja, jogurt i svježi sirevi bolje je držati na unutarnjim policama, gdje je temperatura stabilnija.
Sirovo meso, riba i perad trebali bi stajati na donjoj polici, najbolje u zatvorenoj posudi ili na tanjuru s rubom. Razlog je jednostavan: ako iz pakiranja iscuri tekućina, ne smije kapati po drugim namirnicama. Posebno je opasno ako takva tekućina dođe u dodir s hranom koja se jede bez dodatnog kuhanja.
Gotovu hranu, salate, sireve, namaze i ostatke ručka treba držati odvojeno od sirovog mesa. Mnogi sve stave jedno pokraj drugoga, ali hladnjak nije samo skladište, nego prostor u kojem treba paziti da se sirova i gotova hrana ne dodiruju.
Još jedna česta pogreška je spremanje velikog vrućeg lonca izravno u hladnjak. Ostatke hrane ne treba satima ostavljati na sobnoj temperaturi, ali ih je bolje prebaciti u pliće posude kako bi se brže ohladili. Veliki lonac dugo zadržava toplinu i može nepotrebno podići temperaturu u hladnjaku.
Ostatke ručka treba spremiti na vrijeme. Ako kuhano jelo satima stoji na kuhinjskom pultu, posebno ljeti, rizik od kvarenja raste. Bolje ga je rasporediti u manje posude, poklopiti i staviti u hladnjak čim se dovoljno prohladi da ne isijava jaku paru.
Voće i povrće također ne treba samo.
Još tema koje vrijedi pročitati
Voće i povrće također ubaciti bilo gdje. Ladice na dnu hladnjaka postoje s razlogom, jer pomažu održati prikladniju vlagu za svježe namirnice. Ipak, nije dobro sve miješati bez reda. Neko voće može ubrzati dozrijevanje drugog voća i povrća, pa se osjetljive namirnice brže kvare.
Zeleno lisnato povrće, salatu, blitvu i začinsko bilje dobro je spremiti suho ili blago omotano u papirnati ručnik, u vrećicu ili posudu koja ne zadržava previše vlage. Ako se spremi mokro, brzo može postati sluzavo i propasti.
Rajčice, krumpir, luk i češnjak ne moraju uvijek u hladnjak. Rajčice često izgube dio okusa i teksture ako dugo stoje na hladnom, a krumpir, luk i češnjak bolje je držati na suhom, tamnijem i prozračnom mjestu. Hladnjak nije najbolje rješenje za svaku namirnicu.
Važno je i ne zaklanjati otvore za zrak ako ih hladnjak ima. Kada se ispred njih naguraju kutije, vrećice ili lonci, hlađenje može biti slabije. Tada se u jednom dijelu hladnjaka stvaraju hladne zone, a u drugom hrana ostaje nedovoljno ohlađena.
Hladnjak treba redovito pregledavati. Hrana kojoj je istekao rok, otvorene teglice koje stoje mjesecima i zaboravljeni ostaci zauzimaju prostor i šire mirise. Osim toga, zbog njih se nova hrana često gura na pogrešna mjesta.
Dobro pravilo je da se starija hrana stavi naprijed, a novija iza nje. Tako se prvo troši ono što je već otvoreno ili bliže isteku roka. U suprotnom se često dogodi da nova pakiranja zaklone starija, pa ih pronađemo tek kada više nisu za jelo.
Hranu je najbolje spremati u zatvorenim posudama. Tako se manje šire mirisi, namirnice se sporije suše i manja je mogućnost da nešto procuri po polici. Otvorene konzerve nije dobro ostavljati u hladnjaku u originalnoj limenci, nego sadržaj treba prebaciti u čistu posudu.
Temperatura hladnjaka također je važna. Ako je previsoka, hrana se brže kvari. Ako je preniska, osjetljive namirnice mogu se smrzavati i izgubiti teksturu. Korisno je povremeno provjeriti termometrom hladi li hladnjak kako treba, osobito ljeti ili ako je stalno pun.
Mnogi hladnjak otvaraju predugo i prečesto. Svako otvaranje pušta topli zrak unutra, a uređaj zatim mora ponovno spuštati temperaturu. To je posebno važno tijekom vrućina, kada se hrana brže zagrijava, a hladnjak radi pod većim opterećenjem.
Najbolje je unaprijed znati što uzimate, brzo zatvoriti vrata i ne držati ih otvorenima dok razmišljate što ćete jesti. Mala navika može pomoći da temperatura ostane stabilnija, a hrana dulje svježa.
Većina ljudi hladnjak ne puni pogrešno zato što ne pazi, nego zato što ne razmišlja o tome da nisu svi dijelovi hladnjaka jednaki. Vrata, gornje police, donje police i ladice imaju različite uvjete, a namirnice imaju različite potrebe.
Najvažnije pravilo glasi: ne pretrpavati hladnjak, osjetljive namirnice držati dalje od vrata, sirovo meso spremati dolje i odvojeno, ostatke hrane hladiti u manjim posudama i redovito izbacivati ono što više nije za jelo.
Kada se hladnjak složi pravilno, hrana traje dulje, manje se baca, mirisi su slabiji, a rizik od kvarenja je manji. To je mala promjena u svakodnevici, ali može napraviti veliku razliku, osobito tijekom ljeta kada se namirnice kvare brže nego inače.
