Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio je rezoluciju kojom se od predsjednika Donalda Trumpa traži povlačenje američkih snaga iz rata protiv Irana, osim ako Kongres ne odobri nastavak vojnih djelovanja. Riječ je o dosad najjasnijem političkom udarcu Trumpovoj politici prema Iranu i pokušaju Kongresa da ponovno preuzme kontrolu nad odlukama o ratu i miru.
Rezoluciju su predložili demokrati, a usvojena je u srijedu s 215 glasova za i 208 protiv. Za rezoluciju su, uz demokrate, glasovala i četiri republikanska zastupnika, čime je poslana poruka da se protivljenje nastavku rata više ne zadržava isključivo unutar demokratskog bloka.
Trump je Sjedinjene Države uključio u sukob s Iranom 28. veljače, a rat se od tada pretvorio u jedno od najosjetljivijih pitanja američke unutarnje politike. Kritičari predsjednika tvrde da Trump nije imao ovlast samostalno voditi rat bez jasnog odobrenja Kongresa, dok Bijela kuća tvrdi da su vojne akcije nužne kako bi se spriječilo da Iran dođe do nuklearnog oružja.
Rezolucija se poziva na ratne ovlasti Kongresa i nalaže povlačenje američkih snaga iz neprijateljstava protiv Irana, osim ako Kongres izričito ne odobri nastavak operacija. Time se otvara novo političko i ustavno pitanje: koliko daleko predsjednik može ići u vojnim akcijama bez formalnog odobrenja zakonodavne vlasti.
Prema Reutersu, rezolucija je prošla zahvaljujući četvorici republikanaca koji su se pridružili demokratima. Time je Zastupnički dom prvi put od početka sukoba izglasao mjeru kojom se izravno ograničava Trumpova vojna politika prema Iranu.
New York Post navodi da su uz demokrate glasovali republikanci Thomas Massie, Brian Fitzpatrick, Tom Barrett i Warren Davidson. Taj detalj važan je jer pokazuje da dio republikanaca više nije spreman bezrezervno podržavati predsjednika u nastavku vojnog angažmana.
Demokrati rezoluciju predstavljaju kao obranu ustavnih ovlasti Kongresa. Zastupnik Gregory Meeks, koji je predložio rezoluciju, Trumpov rat s Iranom nazvao je nezakonitim i skupim te ocijenio da je dodatno zakomplicirao diplomatske napore oko iranskog nuklearnog programa.
S druge strane, Trumpova administracija tvrdi da rezolucija nije potrebna i da bi mogla otežati pregovore s Teheranom. Prema navodima New York Posta, državni tajnik Marco Rubio upozorio je da bi takva mjera mogla naštetiti budućim razgovorima s Iranom, dok administracija ističe i argument o proglašenom prekidu vatre.
Iako je politički snažna, rezolucija još ne znači automatski kraj američkog angažmana u Iranu. Za konačan učinak važan je i stav Senata, a zatim i moguće reakcije Bijele kuće. Washington Post navodi da je Senat ranije već proceduralno pomaknuo sličnu rezoluciju, što pokazuje da nezadovoljstvo ratom postoji i u drugom domu Kongresa.
Ovo glasanje zato ima dvostruko značenje. S jedne strane, riječ je o konkretnom pokušaju da se zaustavi ili ograniči američko sudjelovanje u ratu protiv Irana. S druge strane, riječ je o širem sukobu između predsjedničke moći i ovlasti Kongresa, koji prema američkom Ustavu ima ključnu ulogu u odlučivanju o ratu.
Za Trumpa je ovo neugodan politički signal, osobito zato što rezolucija nije prošla samo glasovima oporbe. Činjenica da su se demokratima pridružila i četiri republikanca pokazuje da rat s Iranom postaje sve veći teret i unutar same Republikanske stranke.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
