Sedrene barijere predstavljaju jedinstvenu univerzalnu vrijednost zbog koje je Nacionalni park Plitvička jezera upisan na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Upravo one omogućile su stvaranje prepoznatljivog kaskadnog jezerskog sustava, a nedavno dovršeno istraživanje Instituta Ruđer Bošković bacilo je dodatno svjetlo na složeni proces njihova nastanka.
Istraživanje je trajalo od 2019. do 2023. godine, a obuhvatilo je terenska mjerenja i laboratorijske analize. Poseban naglasak stavljen je na pripremu umjetne krške vode kako bi se utvrdile sile koje pokreću proces taloženja sedre te mogući utjecaji organskih molekula i fosfata na njegovo usporavanje.
Terenski dio proveden je na pet protočnih staništa – Matici, Prošću, Kozjaku, Kaluđerovcu i Novakovića brodu – gdje su znanstvenici mjerili kemijski sastav vode, koncentracije iona, pH vrijednost i temperaturu. Postavljene su i podloge za mjerenje osedravanja, a rezultati su pokazali da je taloženje kalcijevog karbonata najsporije u hladnijem dijelu godine, dok je najizraženije tijekom ljeta.
Analize su potvrdile da je proces brz: već nakon dva tjedna stakalca postavljena u vodu bila su prekrivena kristalima kalcita i dijatomejama, među kojima su prevladavale vrste Cyclotella, Navicula i Cymbella. Elektronska mikroskopija otkrila je kristale kalcita različite morfologije ovisno o lokaciji.
Pokusi s umjetnom krškom vodom pokazali su nastanak tri polimorfa kalcijevog karbonata – kalcita, aragonita i vaterita – čija je zastupljenost ovisila o temperaturi i miješanju otopine. Dodavanjem magnezija, fosfata, polifosfata te huminske i fulvinske kiseline uočeno je povećanje udjela kalcita, koji u tim uvjetima postaje dominantni oblik kristala.
Zaključci istraživanja daju novi uvid u proces nastanka sedrenih barijera, ključnog fenomena koji čini Plitvička jezera jedinstvenim i svjetski prepoznatim prirodnim blagom.
L.O.
