Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju da je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za prosinac prošle godine iznosila 1.494 eura. Na godišnjoj razini to predstavlja značajan nominalni skok od 9,8 posto, dok je realni rast, kada se uračuna inflacija, iznosio 6,3 posto. Iako je u usporedbi sa studenim prosječni iznos bio nominalno neznatno manji, realna kupovna moć građana u prosincu ipak je bila za 0,1 posto veća nego mjesec ranije.
Još precizniji uvid u stanje na računima građana daje medijalna plaća, koja je za prosinac iznosila 1.280 eura. Taj podatak ukazuje na to da je točno polovica zaposlenih u zemlji primila manje od tog iznosa, dok je druga polovina primila više. Medijalna plaća bilježi snažan godišnji rast od čak 10,7 posto, što sugerira brži postotni rast primanja kod zaposlenika s nižim i srednjim prihodima u odnosu na one s najvišim plaćama.
Razlike među sektorima i dalje su drastične, pa je tako najviša prosječna neto plaća isplaćena u proizvodnji koksa i naftnih derivata, gdje su zaposlenici u prosjeku primili 2.835 eura. S druge strane ljestvice nalazi se tekstilna industrija, točnije proizvodnja odjeće, s najnižim prosjekom od svega 942 eura. Gleda li se prosjek cijele 2025. godine, neto plaća iznosila je 1.449 eura, što potvrđuje stabilan trend rasta u odnosu na prethodnu godinu.
Možda će vas zanimati
Prosječna bruto plaća u prosincu iznosila je 2.087 eura, dok je na razini cijele godine taj prosjek bio 2.016 eura. Statistika je zabilježila i da je prosinac imao prosječno 181 plaćeni sat, što je znatno više nego u studenome, dok je prosječna satnica iznosila 8,04 eura. Najviše se radilo u vodenom prijevozu, dok je najmanji broj radnih sati zabilježen u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja.
L.O.
