Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je početkom ove godine zabilježen najpovoljniji omjer između broja zaposlenih i korisnika mirovina u posljednjih trinaest godina. U siječnju je taj omjer iznosio 1:1,40 u korist radnika, što predstavlja nastavak blagog pozitivnog trenda u usporedbi s prošlom godinom. Ipak, stručnjaci upozoravaju da unatoč povijesno dobrim brojkama, sustav i dalje ne može funkcionirati samostalno, već ovisi o značajnim intervencijama iz državnog proračuna kako bi se isplatile sve mirovine.
Analiza tržišta rada pokazuje da broj zaposlenih raste znatno brže od broja umirovljenika. Dok se broj korisnika mirovina u godinu dana povećao za manje od tisuću osoba, broj radnika je skočio za gotovo petnaest tisuća. Ovakav razvoj događaja posebno je upečatljiv ako se promatra razdoblje od 2015. godine, kada je sustav bio na samom dnu s omjerom od 1:1,13. Od tada se broj osiguranika povećao za više od 330 tisuća, čemu je uvelike pridonio masovni uvoz strane radne snage.
Umirovljenici kao oslonac tržišta rada
Zanimljiv fenomen koji izravno utječe na poboljšanje statistike je sve veći angažman samih umirovljenika na tržištu rada. Više od 36 tisuća osoba koristi zakonsku mogućnost rada do polovice radnog vremena uz istovremeno primanje mirovine. Ovi zaposleni umirovljenici u službenim se podacima vode kao radnici, čime izravno popravljaju omjer u korist zaposlenih. Važno je napomenuti da trenutni podaci još ne obuhvaćaju one koji od početka godine rade na puno radno vrijeme, što je nova zakonska mogućnost čiji će se pravi utjecaj tek vidjeti.
Osim zaposlenih umirovljenika, primjetan je i trend kasnijeg odlaska u mirovinu. Broj radnika starijih od 65 godina udvostručio se u posljednjih pet godina i sada premašuje brojku od 42 tisuće. Razlog tome su zakonske bonifikacije koje potiču duži ostanak u svijetu rada, ali i potreba tržišta za iskusnim kadrom u uvjetima kroničnog nedostatka radne snage.
Prikriveni demografski pritisak
Iako se broj umirovljenika godinama drži na relativno stabilnoj razini uz tek neznatne oscilacije, dubinski podaci ukazuju na ozbiljne dugoročne izazove. Trenutačna stabilnost mirovinskog sustava uvelike je rezultat kombinacije uvoza stranih radnika i aktivacije starijeg stanovništva. Međutim, ti faktori bi mogli privremeno prikriti snažan demografski pritisak uzrokovan starenjem domaće populacije.
Dugoročna održivost sustava ostaje pod znakom pitanja jer se struktura stanovništva neumitno mijenja. Dok strani radnici i zaposleni umirovljenici trenutno drže sustav iznad kritične razine, demografski trendovi sugeriraju da će u budućnosti biti potreban još snažniji rast zaposlenosti ili duboka reforma načina financiranja mirovina kako bi se izbjegla neodrživa ovisnost o državnom proračunu.
L.O.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
